Top 50: Lanjski vodeći trojac zabilježio pad prihoda

Pedeset najvećih tvrtki realnog sektora lani je ostvarilo 37,49 milijardi eura prihoda, što je 2,26 milijardi eura više nego godinu prije

Priča o najvećim tvrtkama obično počinje pobjednicima s vrha ljestvice. Ova počinje njihovim padom. Najveća hrvatska naftna kompanija pala je prema prihodima, najveća elektroenergetska kompanija pala je još više, a i najveći trgovački lanac godinu je završio s manjim prometom. Ipak, lista 50 najvećih tvrtki realnog sektora u 2025. godini završava ukupnim rastom.

Naime, pedeset najvećih tvrtki realnog sektora lani je ostvarilo 37,49 milijardi eura prihoda, što je 2,26 milijardi eura više nego godinu prije. Većina tog povećanja došla je od deset najvećih, koje su zajedno uprihodile oko 1,4 milijarde eura više nego 2024. godine.

No rast vrha zapravo nose samo dva imena: PPD, koji je prihode povećao za gotovo milijardu eura, odnosno 961,6 milijuna, i D. Trading, s povećanjem prihoda od 587,7 milijuna eura. Te dvije tvrtke zajedno su donijele oko 1,55 milijardi eura dodatnih prihoda, odnosno približno dvije trećine ukupnog rasta na listi 50 najvećih. To ujedno znači da bi rast prvih deset bio i veći da ga nisu umanjili padovi Ine, HEP-a i Konzuma plus.

Nema banaka i osiguravatelja

Ova lista ne uključuje banke jer za njih još nema usporedivih rezultata. Zbog toga smo se usredotočili na realni sektor te stoga iz ljestvice isključili i osiguravajuće kuće.

Zahvaljujući rastu od 66,7 posto, PPD je preskočio HEP i zasjeo na drugo mjesto, odmah iza Ine. Najvećoj naftnoj kompaniji prihodi su lani blago pali, za 1,1 posto, ali razlika u odnosu na konkurente i dalje je dovoljna da zadrži prvo mjesto.

HEP je, pak, s padom prihoda od 15,5 posto skliznuo na treću poziciju, a Konzum plus, unatoč padu od 4,7 posto, ostao je četvrta najveća tvrtka realnog sektora i najveći trgovački sustav u Hrvatskoj. Taj raspored dobro sažima glavnu poruku ovogodišnje ljestvice: najveća imena nisu bila nositelji rasta, ali su prostor koji su ostavila u pravilu popunile kompanije oslonjene na energente.

37,5 milijardi eura prihoda ostvarilo je 50 najvećih, što je 6,4 posto više nego prethodne godine

Upravo zato među deset najvećih iskače D. Trading. Zagrebačka tvrtka iz sastava DTEK-a, jednog od najvećih ukrajinskih energetskih sustava, u Hrvatskoj je osnovana prije pet godina, a već se probila u društvo milijardera. Njezini su prihodi lani narasli 117 posto, na 1,09 milijardi eura. Kompanija se bavi trgovanjem energijom, što objašnjava kako se relativno mlada tvrtka s tek 55 zaposlenih mogla tako brzo probiti u vrh poretka.

Rimac najprofitabilniji

D. Trading nije jedini takav primjer. Ekstremno visokim rastom na listi ističu se još tri tvrtke: SAIVA, GNK ASG i Bugatti Rimac. Prihodi potonje kompanije porasli su 408 posto, sa 77 milijuna eura u 2024. na 391,2 milijuna eura u 2025. Time se Bugatti Rimac probio na 38. mjesto. Rast prihoda doveo je toga donedavnoga gubitaša u tabor profitabilnih kompanija, pa je, gledano prema omjeru bruto dobiti i prihoda, s maržom od 29,3 posto ujedno i najprofitabilnija tvrtka na listi 50 najvećih.

SAIVA, zagrebačka tvrtka koja stoji iza brenda Centar Zlata, odnosno trgovine investicijskim zlatom i plemenitim metalima, rasla je također impresivnih 156,7 posto i ostvarila 340,8 milijuna eura prihoda iako ima samo 20 zaposlenih. Njezin skok dobro pokazuje koliko je zlato, u vremenu inflacije, geopolitičke nesigurnosti i potrage za sigurnijim oblicima čuvanja vrijednosti, ponovno postalo atraktivna roba. I očigledno unosan posao. Bruto dobit tvrtke porasla je u godinu dana 350 posto, na 5,5 milijuna eura.

Kada je riječ o prihodima po zaposlenom, najekstremniji primjer na listi je GNK ASG, koji je s tri zaposlena ostvario 504 milijuna eura prihoda i gotovo utrostručio prihod u odnosu na godinu prije. Riječ je o kompaniji koja se, kao i povezane tvrtke, prema riječima njezina vlasnika Nermina Seftića bavi softverom. Ipak, u oči upada podatak da, unatoč tako visokom prihodu po zaposlenom i industriji koja obično ima dobre marže, ima dobit od tek 16 tisuća eura.

2484 zaposlena više imalo je 50 najvećih 2025., što je porast zaposlenosti od 2,7 posto

Ni MVM CEEnergy Croatia, hrvatska podružnica mađarske grupe MVM specijalizirana za trgovinu i opskrbu prirodnim plinom, koja je s pet zaposlenih ostvarila 455,6 milijuna eura prihoda, nije imala dobit. Točnije, godinu je završila s gubitkom od 2,75 milijuna eura. Visokim prihodom po zaposlenom može se pohvaliti i PPD, gdje je svaki od 45 zaposlenih u prosjeku donio 53 milijuna eura prihoda.

Međutim, visok rast prihoda ili visok prihod po zaposlenom ne materijaliziraju se nužno u veću profitabilnost. Gledano prema omjeru bruto dobiti i prihoda, prosječna profitabilnost iznosila je 4,4 posto. Uz već spomenuti Bugatti Rimac, najprofitabilnije su dvije Končareve tvrtke. U apsolutnim brojevima, pak, najveću bruto dobit očekivano je imala Ina, 152,3 milijuna eura, a potom Hrvatski Telekom – 139,1 milijun eura. Ukupno, bruto dobit 50 najvećih u prosjeku je rasla 20,3 posto, a četiri tvrtke iskazale su gubitak.

Trgovina stabilna

Energetski trgovci i zlato imali su najveće skokove, a trgovina je ostala prilično stabilna baza ljestvice. Bez spektakularnih iznenađenja, ali s golemim prihodima i tisućama zaposlenih, maloprodajni lanci i dalje su jedan od najvažnijih blokova među 50 najvećih. Iako je Konzum plus završio godinu s manjim prihodima, njegovi konkurenti nastavili su rasti. Lidl Hrvatska ostvario je 1,42 milijarde eura prihoda, Spar Hrvatska 1,16 milijardi, a Plodine su se s 1,06 milijardi eura pridružile klubu milijardera. Time su se među deset najvećih tvrtki realnog sektora našla čak četiri maloprodajna lanca, potvrđujući koliko potrošnja kućanstava i dalje oblikuje prihode najvećih kompanija.

20,3 posto veću bruto dobit nego 2024. iskazalo je 50 najvećih, a četiri tvrtke iskazale su gubitak

Trgovci su ujedno i najveći poslodavci. Samo četiri spomenute tvrtke zajedno zapošljavaju četvrtinu svih zaposlenih s ljestvice 50 najvećih. Konzum plus ostao je najveći poslodavac iako je u odnosu na godinu prije imao 942 radnika manje. Slijede Hrvatske šume sa 7296 zaposlenih i HEP-Operator distribucijskog sustava sa 6553. Pomalo iznenađuje da su, uz Konzum, među tvrtkama s najvećim padom broja zaposlenih upravo dvije državne tvrtke: Hrvatske šume, s 306 radnika manje, i HOPS, s 210 manje.

S druge strane, najviše je zapošljavala Mesna industrija Braća Pivac, koja je broj radnika povećala za 727, na ukupno 1952 zaposlena. Slijede Studenac sa 606 zaposlenih više, Hrvatski Telekom s 559 više, Plodine s 540 više te A1 Hrvatska s 219 više.

Iza velikih poslodavaca i skokova koji privlače pozornost stoje i sektori koji ne mijenjaju dramatično pozicije, ali stabilno drže svoje mjesto na ljestvici. Farmaceutska distribucija jedan je od njih. Poredak veledrogerija Medike, Oktal Pharme, Phoenix Farmacije i Medical Intertradea nije se znatnije promijenio, a svi osim Phoenix Farmacije rasli su dvoznamenkastim stopama.

Skupa 'ulaznica'

Stabilnost veledrogerija dobro se uklapa u ostatak ljestvice: pad prihoda među 50 najvećih zapravo nije bio čest: sedam od 50 najvećih tvrtki realnog sektora u 2025. imalo je pad prihoda. Uza spomenute Inu, HEP i Konzum plus, tu listu dopunjuju HEP-Proizvodnja, Hrvatske autoceste, Dukat i Hrvatske ceste. Najveći pad zabilježile su Hrvatske autoceste, kojima su prihodi pali s 1,27 milijardi eura na 412,8 milijuna eura, odnosno za 67,4 posto. Hrvatske ceste bilježe pad od 58,9 posto, s 825 milijuna na 339,3 milijuna eura. Znatniji pad imala je i HEP-Proizvodnja, čiji su se prihodi smanjili za gotovo petinu.

Unatoč tim padovima ulazak među najveće ostaje i dalje rezerviran za vrlo velike sustave. Za naći se u ovom elitnom klubu u 2025. trebalo je ostvariti trećinu milijarde – točnije najmanje 328,4 milijuna eura prihoda, koliko je imao Telemach Hrvatska.

Taj klub nije samo financijski uzak, nego i prostorno koncentriran. Dominantno sjedište poslovne moći i dalje je Zagreb. Od 50 najvećih tvrtki realnog sektora njih 74 posto ima sjedište u glavnome gradu.

Ukupno gledano, rang-lista 50 najvećih pokazuje gospodarstvo koje raste, ali ujedno odražava promjenu globalnog okružja. Rat u Ukrajini, preslagivanje europskoga energetskog tržišta, inflacija i potraga za sigurnijom imovinom vratili su commodities u središte gospodarske priče, a to se sada vidi i u poretku najvećih hrvatskih kompanija. Stoga su skokovi na listi uglavnom odraz promjene u kojoj se energija, sirovine i plemeniti metali vraćaju u prvi plan. https://lidermedia.hr/biznis-i-politika/top-50-lanjski-vodeci-trojac-zabiljezio-pad-prihoda/