Kako je zlato raslo kroz desetljeća, kako postaje strateški monetarni instrument i zašto je sve traženije

Rijetko je, ne propada, lako je prenosivo, univerzalno je, ne hrđa, možete mu promijeniti oblik, a nije ga moguće uništiti čak ni nuklearnom eksplozijom. I sve više ga i Hrvati traže.

Malo što je u posljednje vrijeme raslo tako kao zlato. Ali i tako neočekivano padalo kao zlato. Ulaganja u zlato u vremenima globalnih kriza već dugo se tumače kao sigurna luka. Ništa ne opisuje njegovu težinu kao držanje čak i jedne sasvim male polugice u ruci.

Teško je i povjerovati da tako mali predmet tako spusti ruku prema dolje, pa time i cijena postane jasnija. U godini kad je doseglo neslućene visine, a vidjeli smo da je prestiglo i američke obveznice, u suradnji s Vladimirom Potočkim, iskusnim financijskim stručnjakom s dubokim uvidom u ovo tržište, pripremili smo mali vodič kroz povijest zlata…Je li 2025. godina bila povijesna za tržište zlata uzmemo li u obzir da je trgovanje počelo na razini od oko 2.624 dolara po unci da bi završilo na oko 4500 dolara s tendencijom daljnjeg rasta? Je li već 2024. najavila takav bum budući da je i tada u godinu dana cijena narasla za nekih 30 posto, a oboreno je i nekih 30-ak rekorda?

Godina 2025. bila je uvjerljivo zlatna godina za zlato iz više razloga. Zlato je probilo razinu od 4500 dolara po unci, dok je rast cijene metala dobivao povijesni zamah. Slabiji dolar, neizvjesnost oko ekonomske politike i snažna potražnja centralnih banaka potaknuli su strukturnu promjenu na tržištu zlata. Već tada se dalo naslutiti da će se uzlazni trend nastaviti i u 2026. godini, čak i bez pojave velike krize. Zlato je završilo godinu na, do tada, povijesno najvišim razinama, zabilježivši godišnji rast od čak 70 posto, što 2025. čini najboljom godinom za zlato još od 1979. Takav godišnji skok svrstava 2025. među najekstremnije zabilježene pomake u modernoj povijesti i jasno sugerira da zlato više nije percipirano isključivo kao zaštitna imovina u kriznim vremenima, nego kao temeljni financijski instrument u uvjetima globalne monetarne i geopolitičke transformacije.

Dakle, zlato postaje strateški monetarni instrument. Teren za taj uzlet pripremljen je već u 2024. Već tada je zabilježen rast od oko 30 posto na godišnjoj razini, uz učestalo obaranje povijesnih maksimuma, što je signaliziralo snažnu i kontinuiranu akumulaciju zlata, osobito od strane institucionalnih i državnih aktera. Drugim riječima, dok je 2024. bila godina u kojoj su se postavljali temelji novog tržišnog režima, 2025. je bila godina u kojoj je taj režim u potpunosti materijaliziran, potvrđujući da se radi o dubokoj i dugoročno značajnoj promjeni u ulozi zlata u svjetskom financijskom sustavu.U 12 mjeseci 2025. zlato ne samo da je dotaklo povijesne razine, već je redefiniran čak i pojam ‘visoke vrijednosti’ zlata u trgovanju – stoji li ta tvrdnja?

Može se argumentirano tvrditi da je tijekom 2025. došlo do redefiniranja samog pojma “visoke vrijednosti” zlata, ali ne samo u nominalnom smislu cijene, nego i u njegovoj funkcionalnoj ulozi unutar globalnog financijskog sustava. Povijesno gledano, visoka cijena zlata bila je gotovo isključivo povezana s razdobljima povišene inflacije ili akutnih kriza, no u ovom ciklusu zlato je nastavilo rasti čak i u uvjetima kada monetarna politika nije bila jednoznačno ekspanzivna. Time je zlato počelo dobivati obilježja strateške imovine koja nadilazi klasičnu ulogu zaštite, te se sve više percipira kao dugoročna alternativa fiat valutama u uvjetima povećane geopolitičke fragmentacije i smanjenog povjerenja u globalni monetarni poredak.

Bilo je i ranije i ratova i kriza, pa i globalnih recesija, no zašto je baš sada zlato doživjelo takav uzlet? Također, je li se i ranije događalo da se cijena kreće suprotno očekivanim predviđanjima i uvriježenim logikama?

Uzlet zlata kojem svjedočimo u posljednje dvije godine, tijekom kojih se cijena doslovce udvostručila, rezultat je istovremenog djelovanja više snažnih faktora koji se rijetko poklapaju u istom razdoblju. Riječ je prije svega o kombinaciji dugotrajne, iako ne nužno ekstremne inflacije, zatim neizvjesnosti oko poteza središnjih banaka, izraženih geopolitičkih napetosti te rekordne kupnje zlata od strane država. Upravo ta simultanost faktora stvara uvjete u kojima zlato ne reagira isključivo prema klasičnim ekonomskim modelima. Povijest pokazuje da takva odstupanja od “uvriježene logike” nisu neuobičajena.

Primjerice, tijekom početne faze globalne financijske krize 2007. godine zlato je kratkoročno padalo zbog potrebe za likvidnošću, dok je u nekim razdobljima raslo čak i uz povećanje kamatnih stopa. Jednako tako, jačanje opasnosti od eskalacije geopolitičkih sukoba dovelo je zlato do probijanja rekordne razine od 5500 dolara po unci potkraj siječnja, a kada se pokazalo da je strah opravdan i kada su započeli američko-izraelski napadi na Iran, došlo je do nagle korekcije cijene uzrokovane jačanjem cijena energenata. To potvrđuje da se tržište zlata ne može tumačiti linearnim pravilima jer na njega snažno utječu psihološki i strukturni čimbenici.Koje su do sada bile zlatne godine za zlato? Po stoljetnoj grafici kretanja cijene zlata vidimo da je ona, u odnosu na današnje doba, sve do sedamdesetih praktički mirovala. Što dovodi do njenih najizrazitijih skokova, prvo početkom osamdesetih, a onda i poslije 2000. godine?

Najznačajnije godine snažnog rasta cijene zlata uključuju 1974. s porastom cijene zlata u visini 70 posto uslijed visoke inflacije i naftne krize, 1979. i početak 1980-ih s porastom u visini 120 posto zbog geopolitičke nestabilnosti i inflacije, zatim 2007. godinu s rastom od 31 posto kao početak financijske krize, pandemijsku 2020. te najnoviji rast započet 2024. i nastavljen sve do kraja siječnja 2026. s petogodišnjim rastom većim od 160 posto. Ključni razlog zbog kojeg je cijena zlata prije 1970-ih bila relativno stabilna leži u činjenici da nije postojalo slobodno tržište zlata u današnjem smislu. Naime, sve do raspada bretonvudskog sustava zlato je bilo vezano uz američki dolar po fiksnom tečaju (35 dolara po unci), što je praktički eliminiralo tržišne fluktuacije. Tek nakon ukidanja tog sustava dolazi do formiranja slobodne tržišne cijene i posljedično do velikih oscilacija.

Kako je koji od pojedinačnih faktora (dugotrajna borba i strah od visoke inflacije, neizvjesnost oko Fedovih poteza i visine kamatnih stopa, geopolitički i valutni rizici, razmjeri kupovine od strane središnjih banaka i potražnja kao takva) najviše utjecao na tako uporan rast cijene zlata u 2025.?

Rast cijene zlata u 2025. može se razumjeti jedino kroz međudjelovanje nekoliko navedenih ključnih čimbenika, pri čemu se posebno ističe kontinuirana i snažna kupnja od strane središnjih banaka, koja predstavlja dugoročan i stabilan izvor potražnje. Razlog tome je tzv. proces dedolarizacije te zamjena američkih državnih obveznica za zlato od strane velikih zemalja poput Kine, Indije, Poljske, Turske, itd. Strah i nepovjerenje u američki dolar nosi svoj danak, a praksa središnjih banaka iz 2025. nastavljena je i u 2026. Uz to, važnu ulogu imaju realne kamatne stope, jer zlato postaje atraktivnije kada su prinosi na druge sigurne instrumente niski ili negativni u realnom izrazu.

Geopolitički rizici dodatno povećavaju takozvanu sigurnosnu premiju zlata, dok inflacija djeluje više kroz očekivanja i psihologiju tržišta nego kroz izravan mehanizam. Dugotrajna borba s inflacijom i trajni strah da bi ona mogla ostati povišena dulje nego što se očekivalo potaknuli su investitore da traže zaštitu vrijednosti imovine. Na kraju, ukupna tržišna potražnja, koja uključuje investitore, industriju i potrošače nakita, dodatno je učvrstila uzlazni trend. Kombinacija psiholoških faktora, poput percepcije rizika, i strukturnih promjena u globalnoj ekonomiji stvorila je kontinuirani interes za zlatom. Upravo sinergija svih tih čimbenika, a ne jedan izolirani uzrok, objasnila je zašto je rast cijene zlata u 2025. bio tako uporan i stabilan.Koliko su rekordne cijene utjecale na povećanje broja novih kupaca zlata, dakle onih koji nikad ranije nisu gledali zlato kao potencijalni oblik investiranja?

Rekordne razine cijena zlata u pravilu imaju dvojak učinak na tržište, jer s jedne strane privlače nove ulagače koji ne žele propustiti rast, dok s druge visoka cijena može djelovati kao “kočnica”.

U Hrvatskoj se prošle godine dogodio prvi efekt, pri čemu je vidljivo povećanje broja građana koji su po prvi put počeli razmatrati zlato kao oblik ulaganja. Koliko je rasla potražnja na domaćem tržištu najbolje pokazuje podatak da su Hrvati u 2025. godini kupili investicijsko zlato u vrijednosti većoj od 800 milijuna eura, u odnosu na godinu ranije kada su u zlato investirali 350 milijuna eura.

Neslužbene procjene su da je trenutačna vrijednost investicijskog zlata kod hrvatskih građana na razini četiri milijarde eura, dok depoziti građana u bankama iznose 43 milijarde eura. Sama činjenica da cijena doseže povijesne vrhunce djeluje kao snažan psihološki signal – mnogi to doživljavaju kao potvrdu vrijednosti zlata i kao znak da je riječ o “sigurnoj” imovini, pa se javlja i određeni strah od propuštanja prilike. Ta psihološka razina igra važnu ulogu, jer rast cijene stvara percepciju stabilnosti i dugoročne pouzdanosti, čak i kod onih koji ranije nisu aktivno pratili financijska tržišta.

Ljudi često zaključuju da nešto što kontinuirano raste i zadržava vrijednost u kriznim vremenima mora imati inherentnu sigurnost, pa se odlučuju na prvi korak ulaganja upravo u trenucima kada cijena već jest visoka. S druge strane, iza tog rasta interesa ne stoji samo emocija ili “efekt mase”, nego i postupna promjena u načinu razmišljanja građana. Sve je više Hrvata koji zlato ne promatraju kao brzu priliku za zaradu, nego kao oblik dugoročne štednje i zaštite imovine. To upućuje na rast financijske pismenosti jer građani sve bolje razumiju koncept diversifikacije i potrebu da dio imovine drže u nečemu što nije izravno vezano uz bankovni sustav ili valutu.

Kada zlato pojeftinjuje?

Cijena zlata najčešće pada kada se promijene makroekonomski uvjeti koji smanjuju potrebu za sigurnim utočištima, prvenstveno rast realnih kamatnih stopa i jačanje američkog dolara.

Kako i zašto obično pada cijena zlata? Što su najveći rizici po cijenu zlata? Što ga je kroz povijest najčešće obaralo i postoji li trenutak koji bi bio ekvivalent dioničkom ‘crnom ponedjeljku’?

Cijena zlata najčešće pada kada se promijene makroekonomski uvjeti koji smanjuju potrebu za sigurnim utočištima. Najvažniji među njima su rast realnih kamatnih stopa i jačanje američkog dolara. Kada realne kamate rastu, držanje zlata postaje relativno manje atraktivno jer ono ne donosi kamatni prinos (tzv. oportunitetni trošak) pa investitori preusmjeravaju kapital u obveznice ili depozite koji nude siguran prihod. Istovremeno, jačanje dolara obično vrši pritisak na zlato jer se ono globalno cijeni upravo u dolarima, pa postaje skuplje za kupce u drugim valutama, što smanjuje potražnju. Dodatni važan faktor je smanjenje percepcije rizika.

U razdobljima stabilnog gospodarskog rasta i optimizma na tržištima kapitala, investitori su skloniji rizičnijim ulaganjima poput dionica, zbog čega potražnja za zlatom slabi. Također, u kriznim situacijama može doći do paradoksalnog kratkoročnog pada cijene zlata, jer investitori prodaju čak i “sigurnu imovinu” kako bi osigurali likvidnost i pokrili gubitke drugdje, što se dogodilo upravo u ožujku 2026.

Kroz povijest su najveći padovi zlata bili povezani s naglim promjenama monetarne politike ili pucanjem dugotrajnih uzlaznih trendova. Nakon vrhunca 1980. godine uslijedio je višegodišnji pad cijene, potaknut agresivnim podizanjem kamatnih stopa i stabilizacijom inflacije. Slično tome, 2013. godina ostala je zapamćena po jednoj od najbržih korekcija, kada je zlato izgubilo velik dio vrijednosti u relativno kratkom roku zbog očekivanja kraja ekspanzivne monetarne politike.Ipak, za razliku od dioničkih tržišta i događaja poput “crnog ponedjeljka”, zlato rijetko doživljava jednodnevne kolapse takvog intenziteta. Njegovi padovi su obično oštri, ali raspoređeni kroz dulje razdoblje.

Treba li tezu da je zlato dobra zaštita od inflacije uzeti s rezervom? I je li dobro da zlato izrazito dominira u ulagačkom portfelju?

Zlato uistinu jest zaštita od inflacije, no treba naglasiti da ovo vrijedi prvenstveno u dugoročnom kontekstu. Dugoročno gledano, u posljednjih 25 godina, vrijednost zlata rasla je u prosjeku oko 12 posto godišnje, a ukupan rast u tom razdoblju iznosio je više od 1700 posto (akumulirana stopa inflacije za RH u istom razdoblju je 88,8 posto). Kratkoročno gledano, zlato može značajno odstupati od inflacijskih kretanja pa čak i padati u razdobljima povišene inflacije. Zbog toga se zlato prije može smatrati zaštitom od šire monetarne i financijske nestabilnosti nego od same inflacije. U kontekstu portfelja, njegova uloga treba biti diversifikacijska, što znači da prevelika izloženost zlatu povećava rizik umjesto da ga smanjuje, pa se umjerena zastupljenost smatra optimalnom. Idealno bi bilo da zlato čini od pet do 20 posto ukupnog portfelja ulagača.Zašto je zlato tako vrijedno? Čemu danas služi zapravo?

Odgovor nije samo jedan – to je kombinacija onoga što zlato jest i načina na koji ga ljudi doživljavaju već tisućama godina. Zlato je rijetko, ne propada, lako je prenosivo, univerzalno, ne hrđa, možete mu promijeniti oblik, ali ga praktički nije moguće uništiti čak ni nuklearnom eksplozijom, što znači da ono što danas imate može zadržati vrijednost i za desetljeća ili generacije. Upravo zbog tih svojstava ljudi su ga kroz povijest počeli doživljavati kao nešto “sigurno”, pa se s vremenom stvorio i taj kolektivni osjećaj da zlato vrijedi – i taj osjećaj i danas igra veliku ulogu. Za razliku od novca na računu ili papirnatih valuta, zlato ne ovisi o odlukama vlada ili središnjih banaka.

Ne može se “isprintati” preko noći, pa zato mnogima služi kao neka vrsta osiguranja u nesigurnim vremenima. Danas zlato ima više vrlo konkretnih uloga. Ljudi ga kupuju kao oblik ulaganja, posebno kada žele zaštititi dio svoje imovine od inflacije ili financijskih kriza. Države ga drže kao dio svojih deviznih rezervi upravo zato što je pouzdano i univerzalno prihvaćeno. Osim toga, zlato ima i praktičnu vrijednost – koristi se u elektronici jer je odličan vodič i ne korodira. I naravno, ne treba zanemariti ni nakit koji čini 45 posto ukupne potražnje, gdje zlato ima i estetsku i simboličku vrijednost, koja je u mnogim kulturama i dalje jako važna.

Gdje se i kako utvrđuje cijena zlata? Koliko puta se tijekom jednog dana trgovanja u prosjeku mijenja cijena?

Cijena zlata formira se na globalnim tržištima kroz kontinuiranu trgovinu, a najvažnija referentna točka tradicionalno je londonsko tržište, odnosno London Bullion Market Association, koje određuje tzv. “fixing” cijenu dva puta dnevno. U praksi, cijena zlata danas se mijenja gotovo neprekidno, 24 sata dnevno tijekom radnog tjedna, jer trgovanje prelazi iz jedne vremenske zone u drugu. To znači da se cijena može promijeniti i više stotina puta u jednom danu, ovisno o intenzitetu trgovanja i novim informacijama koje dolaze na tržište.

70

posto rasta vrijednosti u 2025. najviši je skok unutar jedne godine još od 1979.

Zašto države odnosno središnje banke kupuju ili prodaju zlatne rezerve?

Središnje banke kupuju zlato prvenstveno radi diversifikacije deviznih rezervi i smanjenja ovisnosti o pojedinim valutama, osobito američkom dolaru. Zlato predstavlja imovinu bez kreditnog rizika, nema kontra stranu i nije izravno vezano uz ekonomsku ili političku situaciju jedne države, što ga čini poželjnim u nesigurnim vremenima. Kupnja zlata često signalizira želju za jačanjem financijske stabilnosti i povjerenja u nacionalnu valutu.

S druge strane, prodaja zlata obično se događa kada država treba likvidnost, želi restrukturirati rezerve ili procjenjuje da postoje atraktivnije investicijske alternative. U novije vrijeme trend je uglavnom na strani kupnje, osobito među zemljama koje žele povećati monetarnu autonomiju i zaštititi se od globalnih financijskih i geopolitičkih rizika. Inače, u desetljeću prije 2022., središnje banke su u prosjeku godišnje kupovale oko 400-500 tona zlata godišnje. Od 2022. do 2024., ta brojka je više nego udvostručena (više od 1000 tona godišnje), što je jedan od najvećih ciklusa kupnje u modernoj povijesti.https://www.poslovni.hr/trzista/kako-je-zlato-raslo-kroz-desetljeca-kako-postaje-strateski-monetarni-instrument-i-zasto-je-sve-trazenije-4544107