Globalno devizno tržište postalo nestabilnije, a investitori oprezniji

Zbog retorike Bijele kuće investitori postaju sve oprezniji, a hedge fondovi povlače kapital iz sjevernoameričke imovine

Još jedan zanimljiv tjedan je iza nas, ali i pred nama. U tjednu iza nas opet je geopolitika bila u fokusu tržišta. Odnosi SAD-a i Irana su takvi da su jedan dan u fokusu pregovori, da bi se već sutradan situacija preokrenula i izvjesatan je američki napad. I tako u krug. Naravno ta se ta premija na rizik prenosi i na tržište roba. U tjednu pred nama, osim američko-iranskog odnosa, fokus tržišta će biti na podatke o CPI inflaciji u SAD-u u petak.

Dolar, svjetska rezervna valuta broj jedan, prolazi kroz teško razdoblje zbog nepredvidivih političkih poteza Bijele kuće i rastuće zabrinutosti oko neovisnosti FED-a, čimbenika koji potiču trend 'Prodaj Ameriku'. Globalno devizno tržište, s dnevnim volumenom od 10 bilijuna dolara, postalo je nestabilnije. Dolar više ne ovisi o tradicionalnim ekonomskim pokazateljima već na njega sve više utječe retorika Bijele kuće, a ne ekonomske prognoze.

Strani investitori drže približno 70 bilijuna dolara imovine u SAD-u. Neuredan kolaps dolara mogao bi izazvati masovnu rasprodaju dugoročnih državnih vrijednosnica, što bi dramatično pooštrilo financijske uvjete u SAD-u. Kao rezultat toga, investitori postaju sve oprezniji, a hedge fondovi povlače kapital iz sjevernoameričke imovine.

Kineske vlasti shvatile su da je cijena električne energije temeljni strateški čimbenik, ravan porezima, razini plaća ili kamatnim stopama, jer izravno određuje konkurentnost cijelog nacionalnog gospodarstva. Ove godine su dva glavna industrijska središta zemlje, provincije Jiangsu i Guangdong, smanjila cijene električne energije za 17 posto, odnosno pet posto, kako bi podržale gospodarski oporavak. Ova će mjera ublažiti teret proizvođačima u kontekstu slabe domaće potražnje, iako će smanjiti profitne marže energetskih tvrtki. Na prvi pogled čini se kao jednostavna jednadžba, ali niski troškovi energije znače konkurentna industrija. Očiti aksiom, ali ne prepoznaju ga svi. U Europi, na primjer, ova stvarnost još nije prihvaćena. A posljedice su dramatične i jednostavan pogled na ekonomske podatke otkriva ozbiljnost situacije.

Fokus na resursima

Prirodni resursi ostaju jedna od najmoćnijih strukturnih prednosti u globalnom gospodarstvu. Oni podupiru energetsku sigurnost, industrijske lance opskrbe, prehrambene sustave i dugoročni geopolitički utjecaj. Top 10 zemalja s najvećim procijenjenim zalihama prirodnih resursa, u koje se obuhvaća ugljikovodike, metale, minerale, zemljište i strateške robe su redom: Rusija, SAD, Saudijska Arabija, Kanada, Iran, Kina, Brazil, Australija, Irak i Venezuela.

Upravo kontrola nad tim bogatstvom i tim resursima pruža dugoročnu otpornost i stratešku raznolikost u vidu energetske neovisnosti i izvozni kapacitet, strukturna relevantnost u globalnim lancima opskrbe, snagu u trgovinskim pregovorima i geopolitici, platformu za industrijski razvoj i stvaranje vrijednosti te dugoročnu vidljivost za trgovce, investitore i financijere. U svijetu oblikovanom energetskom tranzicijom, premještanjem lanaca opskrbe i geopolitičkom fragmentacijom, pristup fizičkim resursima postaje sve vrjedniji.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošlog tjedna pale nakon pet tjedana rasta, a u fokusu trgovaca bile su pripreme za pregovore između SAD-a i Irana o iranskom nuklearnom programu. Cijena barela Brent pala je prošlog tjedna 3,7 posto, na 68 S/bbl, dok je cijena barela WTI pala 2,5 posto, na 63,50 $/bbl. Trump je zaprijetio nedavno napadom na Iran, tražeći od Teherana da odustane od obogaćivanja uranija, što je mogući put do nuklearne bombe.

Teheran pak poriče da namjerava razviti nuklearno oružje, no u regiji se gomila američka ratna mornarica, što predstavlja pritisak Washingtona na Teheran. Dužnosnici su u petak na kraju razgovarali uz posredovanje omanske diplomacije, a pregovori će se nastaviti idućih dana. Naznake dugotrajnih pregovora uznemirile su trgovce naftom koji su priželjkivali brzo rješenje i otklanjanje prijetnje opskrbi iz bliskoistočne regije. Strahuju da bi Iran u odgovoru na eventualni američki napad mogao zatvoriti Hormuški tjesnac kojim prolazi 20 milijuna barela nafte dnevno. Scenarij je vrlo jasan. Ako se situacija pogorša, cijene nafte će porasti, a ako napetosti popuste, cijene nafte će dodatno pasti. Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti, terminske cijene nafte su od početka godine porasle oko 12 posto, nakon što su lani pale oko 20 posto.

Izvoz američkog LNG-a rekordan

Europski terminski ugovori za prirodni plin TTF pali su ispod 33 €/MWh, izbrisavši porast s početka mjeseca i trenutno su na najnižoj razini od sredine siječnja, jer su se vremenske prognoze promijenile prema toplijem vremenu, smanjujući potražnju za grijanjem koje intenzivno koristi plin. Meteorolozi su kasnije ovog mjeseca preispitali opseg hladnog vala u sjevernim i istočnim europskim zemljama, preokrenuvši rast cijena isporuke plina u glavnim sjevernoeuropskim čvorištima.

Prognoze blaže zime zabilježene su i u SAD-u, smanjujući potrošnju grijanja tamo i povećavajući dostupnost ukapljenog prirodnog plina koji će se prevoziti preko Atlantika. Nedavni podaci pokazali su da je izvoz američkog ukapljenog prirodnog plina porastao na rekordnih 111 milijuna tona u 2025. usred većeg izvoznog kapaciteta postrojenja u Zaljevu i veće potražnje u Europi jer zemlje EU izbjegavaju ruski plin. Ipak, europska skladišta prirodnog plina pala su ispod praga popunjenosti kapaciteta od 40 posto, značajno ispod razina iz istog razdoblja prethodne godine.

Što se tiče agri roba, u utorak nas očekuje WASDE izvještaj. Generalno, situacija u Južnoj Americi je dobra, Brazil će biti rekordan, a Argentina bi trebala dobiti potrebne kiše. Za sve, ali posebno za žitarice, "pokretač tržišta" u ovoj fazi je dolar, odnosno geopolitika. Fondovi su i dalje short na pšenici 21 milijun tona i kukuruzu 7,7 milijuna tona, dok su long na soji 8,4 milijuna tona. Prošli tjedan su cijene pšenice pale s obje strane Atlantika, kukuruz je bio neutralan, a soja je porasla. Nada da će Kina ove sezone uvesti 20 milijuna tona američke soje uzrokovala je porast cijene soje za više od četiri posto prošli tjedan. Činjenica je da američka soja, FOB, košta 50 $/t više od brazilske soje.

Ako Peking kupi 20 milijuna tona američke soje po trenutnim cijenama, potrošit će oko milijardu dolara više nego kada bi soju kupila od Brazila. Osim toga, ako Kina ne bude kupac, kome će Južnoamerikanci prodavati svoju soju, koje se suočava s rekordnom žetvom?  Pšenica i kukuruz, s druge strane, loše su se pokazali. Američke žitarice opterećene su izvoznom prodajom, koja je pokazala oštar pad u usporedbi s prethodna dva tjedna.

Za one na Euronextu, pogođene najvećim padom prošlog tjedna, osjetila se slabost dolara, što je dodatno kažnjavalo već ionako nesigurnu konkurentnost međunarodne trgovine, kako za izvoznu pšenicu, tako i za ulazni kukuruz. Izvoz pšenice iz EU trenutno je na 12,8 milijuna tona, isto kao i prije 12 mjeseci. Uvoz kukuruza u EU trenutno je na 10 milijuna tona, što je pad od 18 posto u odnosu na prije 12 mjeseci.

Grenland kao strateški igrač

Tijekom protekla tri desetljeća globalna proizvodnja rijetkih zemljanih elemenata je porasla, ali ponuda je postala sve koncentriranija. Kineska dominacija nije se dogodila slučajno. Od kasnih 1990-ih, državna potpora, niži troškovi proizvodnje i labaviji ekološki standardi omogućili su kineskim proizvođačima da preuzmu kontrolu nad tržištem, dok su drugi smanjili ili obustavili poslovanje. U međuvremenu, ekološki problemi i regulatorni pritisak značajno su smanjili proizvodnju drugdje, preoblikujući globalni lanac opskrbe.

Danas su oni vrlo važan komadići slagalice, jer su ključni za čistu energiju, elektroniku i obranu, a koncentracija ponude stvara strateške ranjivosti, dok diverzifikacija zahtijeva vrijeme, ulaganja i političku volju. U tom kontekstu, zanimljivo je spomenuti da Grenland posjeduje oko 1,5 milijuna tona rezervi rijetkih zemljanih elemenata, što ga svrstava među vodeće zemlje u svijetu, no ne proizvodi ih uopće.

Dok Kina dominira i rezervama i proizvodnjom, slučaj Grenlanda je drugačiji. Unatoč njegovom geološkom potencijalu, propisi o zaštiti okoliša i lokalno političko protivljenje do sada su sprječavali komercijalno rudarenje. Rijetki zemljani elementi ključni su za električna vozila, vjetroturbine, obrambene sustave i poluvodiče, sve to u vremenima kada globalni lanci opskrbe postaju visoko koncentrirani na malo izvora istih. Stoga bi zemlje s neiskorištenim rezervama, poput Grenlanda, mogle postati strateški igrači u budućnosti. Naravno, od tuda i interes Trumpa za Grenlandom. Danas više nije pitanje ima li Grenland resurse, već hoće li ih i kako odlučiti razvijati, balansirajući ekonomske prilike, zaštitu okoliša i geopolitički pritisak.

Terminske cijene bakra kreću se oko razine od 13 tisuća $/t nakon tjedna ekstremne volatilnosti, jer su investitori balansirali između upornog nedostatka ponude i znakova slabljenja potražnje u Kini. Industrijska potražnja u Kini usporila je jer su proizvođači pauzirali s radom uoči produženih blagdana povodom Lunarne nove godine. Unatoč tome, snažna globalna potražnja potaknuta energetskom tranzicijom i širenjem podatkovnih centara nastavila je podržavati tržište.

Na strani ponude, veliki rudnici suočavali su se s stalnim izazovima zbog nestanka struje, što je potaknulo konzervativne smjernice za proizvodnju. Kinesko udruženje industrije obojenih metala predviđa da će proizvodnja rafiniranog bakra porasti za oko pet posto u 2026., što je otprilike polovica rasta zabilježenog u 2025. U međuvremenu, američki ministar financija Scott Bessent pripisao je prošlotjedne oštre oscilacije na tržištu metala kineskim trgovcima, opisujući nedavni rast kao spekulativni promašaj.https://lidermedia.hr/biznis-i-politika/globalno-devizno-trziste-postalo-nestabilnije-a-investitori-oprezniji/