Nafta pala, bitcoin i zlato rastu nakon sporazuma SAD-a i Irana

Investitori očekuju kraj rata i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ali nova runda pregovora tek slijedi.

Tržišta reagiraju na objavu sporazuma između SAD-a i Irana usmjerenog na okončanje rata. Cijene energije su u padu i na najnižoj razini od ožujka, dolar je na 10-dnevnom minimumu u odnosu na glavne valute, cijene dionica, bitcoina, zlata i srebra rastu, dok cijene agri roba padaju.

Tržišta slave primirje, ali neizvjesnost ostaje

Očekivana reakcija tržišta, premda treba naglasiti da se u nekom trenutku mora otvoriti druga faza pregovora, posebno kako bi se odlučilo o nuklearnoj energiji. To ponovno znači volatilnost na tržištu u nadolazećim tjednima.

ESB je podigla kamatnu stopu na depozite s 2 na 2,25 posto nakon što su zaključili da ne mogu više čekati kraj rata s Iranom suočen s rastućim inflacijskim pritiskom. Izgledi ostaju neizvjesni, jer postoji rizik od rasta inflacije i pada gospodarskog rasta.

Posljedice rata na inflaciju i gospodarski rast u srednjoročnom razdoblju ovisit će o intenzitetu i trajanju porasta cijena energije, kao i o veličini njegovih neizravnih i sekundarnih učinaka. Odluka ESB-a bila je prva reakcija velike središnje banke na porast cijena nafte uzrokovan sukobom na Bliskom istoku.

Borbe traju već četiri mjeseca, a dužnosnici u zemljama eurozone strahuju da se inflacija širi izvan energetskog sektora i da se ne može obuzdati.

Isto tako, prema novom izvješću ESB-a, fizičko zlato postalo je primarna rezervna imovina koju drže središnje banke diljem svijeta, zamijenivši američke državne obveznice, koje su bile primarna rezervna imovina više od pola stoljeća.

Terminska cijena nafte Brent na početku tjedna pala je 5 posto na razinu ispod 83 dolara po barelu, dotaknuvši dvomjesečni minimum nakon što su SAD i Iran postigli mirovni sporazum s ciljem okončanja sukoba na Bliskom istoku i ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca do kraja tjedna.

Zašto nafta nije eksplodirala

Trump je najavio da bi se isporuke nafte iz Perzijskog zaljeva uskoro mogle nastaviti, uključujući ukidanje američke blokade iranskih luka. Sporazum navodno također uključuje odredbe o demontiranju iranskog nuklearnog programa, uz ekonomske poticaje ako Teheran ispuni svoje obveze.

I Iran je potvrdio da je postignut dogovor i rekao da će tekst biti objavljen nakon svečanosti potpisivanja u Švicarskoj.

Zašto nafta nije skočila 200 dolara po barelu? Kineski trgovci naftom jednostavno su napustili globalno tržište nafte, smanjujući svoju potražnju za naftom za 5 milijuna barela, odnosno trećinu. Time su nadoknadili gotovo polovicu naftnog deficita koji ne stiže zbog blokade Hormuza.

Drugi značajan dio pokrili su SAD i Venezuela, koji su preplavili svjetsko tržište svojom naftom. Posljedično, stvarni i operativni deficit za ostale u globalnom naftnom kolaču nije toliko značajan i jednostavno se pokriva strateškim rezervama.

Ali uloga Kine u uravnoteženju globalnog tržišta nafte ključna je. I po drugi put ovog desetljeća Kina gasi globalni energetski požar na štetu vlastite potražnje. Kinezi su prvi put, u periodu od 2022. do 2024., preprodali sav američki LNG Europi.

Kopiranje kineskog modela

Ovaj plin, čak ni po astronomskim cijenama, nije gurnuo europsku industriju u ponor. Fluktuirajuća kineska potražnja novi je, prethodno zanemaren faktor na globalnom tržištu nafte. Kineski model (izgradnja super velikih rezervi nafte u slučaju više sile) vjerojatno će kopirati i druge zemlje nakon prekida Hormuške blokade, posebno Indija i zemlje azijsko-pacifičke regije.

Upravo su te rezerve omogućile globalnom gospodarstvu da lako preživi 100-dnevnu blokadu glavne svjetske energetske arterije. Međutim, produljenje sukoba za još mjesec ili dva također će uzrokovati zabrinutost kineskih trgovaca naftom.

Indijska naftna pustinja

Uostalom, zemlja je najveći svjetski uvoznik nafte, a njezine rezerve, bez obzira na veličinu, počet će se iscrpljivati. A onda će nagomilana kineska potražnja, europski deficit goriva, iscrpljene američke naftne rezerve i indijska 'naftna pustinja' jednostavno naglo povećati cijene nafte.

Posljedično, i terminske cijene plina su pale, na oko 44 €/MWh, što je najniža razina u pet tjedana. Ponovno otvaranje tjesnaca obnovilo bi isporuke LNG-a iz Perzijskog zaljeva, pomažući u ublažavanju zabrinutosti oko opskrbe koje su od ožujka održavale cijene plina u Europi i Aziji povišenima.

Europska podzemna skladišta plina vidljivo se prazne. Zaključno s 31. svibnja bila su popunjena samo 40 posto, što je 14 postotnih bodova ispod petogodišnjeg prosjeka. Za usporedbu, na isti datum prošle godine bila su popunjena 48 posto, dok su 2024. bila popunjena gotovo 70 posto.

Europa se ne može odreći ruskog plina

EU se s jedne strane želi skroz odmaknuti od Rusije, a s druge strane realnost je takva da to nije baš tako jednostavno. Sudar ideologije i stvarnosti.

Uvoz LNG-a iz Rusije u zemlje EU povećao se za 21 posto u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši 2,267 milijardi kubičnih metara. Crpljenje kroz "Turski tok" također je poraslo, 1,37 milijardi kubičnih metara u svibnju, što je 16 posto više nego u travnju.

U prvih pet mjeseci 2026. uvoz ovom rutom porastao je za 6,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno, isporuke s Bliskog istoka pale su na nulu! U međuvremenu, kockanje s američkim LNG-om nije uspjelo.

U svibnju je europski udio u izvozu američkog LNG-a pao na 49 posto, što je najniža razina od listopada 2024. Egipat, koji je do nedavno bio izvoznik, odjednom je postao vodeći kupac američkog LNG-a. Azijski kupci, posebno Kina, nude više cijene.

Kina je povećala uvoz ruskog LNG-a za 16 posto između siječnja i travnja. Čak je i UK odgodio zabranu osiguranja tankera koji prevoze ruski LNG do 1. siječnja 2027. 'kako bi zaštitilo potrošače i pouzdanost opskrbe'.

Rublji i kubični metri

Turska je u ožujku povećala uvoz plina iz Rusije putem cjevovoda za 42,5 posto u mjesecu, dosegnuvši 2,55 milijardi kubičnih metara. Dok Bruxelles piše strategije, svijet glasa rubljama i kubičnim metrima.

Ruski plin ponovno je vrijedan i taj će se trend nastaviti jer Katar ne može brzo vratiti predratne količine.

Neposredno prije žetve na sjevernoj hemisferi, cijene se već dugo bore da se odmaknu od svoje zone podrške. Rujanski ugovor za pšenicu na Euronextu vratio se na svoju podršku od 200 €/t, dok se kolovoški ugovor za kukuruz približava 210 €/t.

Isto tako, u izvještaju prošlog tjedna, USDA je potvrdio dobre izglede za proizvodnju u mnogim zemljama. To je posebno slučaj u crnomorskom bazenu, gdje je procjena proizvodnje pšenice u Rusiji povećana na 88 milijuna tona, dok lokalni analitičari očekuju više od 90 milijuna tona.

Ista je situacija i u Ukrajini, gdje se očekuje urod pšenice preko 22 milijuna tona. Ove količine bit će dodane zalihama glavnih izvoznika i prirodno će ojačati konkurenciju na međunarodnoj sceni.  

Što se EU tiče, Coceral procjenjuje žetvu pšenice na 130 milijuna tona, što je 8,5 milijuna tona manje nego 2025, a urod kukuruza na 57,2 milijuna tona, što je pola milijuna tona manje nego 2025. Ukupno se proizvodnja žitarica procjenjuje na 275 milijuna tona, što je 17 milijuna tona manje nego 2025., dok se žetva uljarica procjenjuje na 33,4 milijuna tona, što je 4 posto više nego 2025.

Kriva procjena fondova

Donedavna ogromna long-pozicija fondova, od 100 milijuna tona, praktički je uništena u samo tri tjedna. Prema posljednjim dostupnim podacima, prošlog tjedna je ta long-pozicija pala na 15,1 milijuna tona.

Fondovi su poništili svoju optimističnu okladu na žitarice, bili su u krivu i ta ih je kriva procjena skupo koštala. Vidjet ćemo kako će se postaviti nadalje, pogotovo od sredine srpnja.

Terminske cijene bakra porasle su na razinu iznad 14.300 $/t, vraćajući se na rekordne razine jer se apetit za rizikom poboljšao nakon izvješća da su SAD i Iran postigli sporazum o okončanju sukoba i ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.

Pad cijene nafte ublažava zabrinutost zbog jače inflacije i strože monetarne politike koja je opterećivala očekivanja potražnje za industrijskim metalima.

Bakar je također ostao podržan dugoročnim temama potražnje povezanim s umjetnom inteligencijom i energetskom tranzicijom, zajedno s neizvjesnošću oko potencijalnih američkih uvoznih carina.

Jefferies očekuje da će povišene cijene bakra trajati dulje nego što je prethodno predviđeno, ukazujući na prosječni godišnji deficit ponude od 491 tisuće tona do 2030. i sporiji oporavak rudnika Grasberg od očekivanog.https://lidermedia.hr/biznis-i-politika/nafta-pala-bitcoin-i-zlato-rastu-nakon-sporazuma-sad-a-i-irana/