na današnji dan: Lex Agrokor: dan kada je država preuzela najveću hrvatsku kompaniju

Na današnji dan 2017. smijenjena je Uprava Agrokora na čelu s vlasnikom Ivicom Todorićem i započela je nova era hrvatskog biznisa

U Sudskom je registru 10. travnja 2017. upisano otvaranje postupka izvanredne uprave nad Agrokorom. Smijenjeni su Nadzorni odbor i Uprava na čelu s Ivicom Todorićem, i za izvanrednog povjerenika postavljen je Ante Ramljak.

To je bio prvi učinak Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, u medijima nazvanim lex Agrokor. Rješenje za spas najveće hrvatske kompanije izglasano je u Saboru 6. travnja, a sljedećeg je dana Zakon stupio na snagu. 

Zaštićeni mali i srednji dobavljači

U najkraćemu: imenovan je svojevrsni stečajni upravitelj, odnosno izvanredni povjerenik koji je preuzeo upravljanje kompanijom sa svim ovlastima restrukturiranja dugova i poslovanja. Dodatna sredstva za poslovanje osigurali su vjerovnici dobivši prednost u naplati svojih potraživanja. 

Zakon je zaštitio male i srednje dobavljače, odnosno velik dio hrvatske industrije i poljoprivrede. Svi postojeći dugovi stavljeni su u mirovanje, a za to vrijeme povjerenik je sklopio nagodbu s vjerovnicima, koja je izglasana 4. srpnja 2018. 

Dokrajčena pošast neplaćanja

Koji je epilog cijeloga slučaja? Agrokor i dalje radi - rebrendiran od 2019. kao Fortenova i od 2022. pod vlasničkom kontrolom Pavla Vujnovca. Preživjela je i većina dobavljača. Ipak, možda je najveći doseg to što je Todorićevim odlaskom s poslovne scene dokrajčena i pošast neplaćanja. 

Najviše je izgubio Ivica Todorić, koji je ostao bez vlasništva nad kompanijom koju je stvorio. Istini za volju, vlasništvo ne bi mogao zadržati ni u stečajnome postupku. Uz njega, koji je izbjegao uhićenje, javno je osramoćen Agrokorov najviši menadžment čiji članovi su uhićeni pred TV kamerama. 

Gubitnici: Poletajev, Most, Dalić i Ramljak 

Od stranaca najviše je izgubio prvi zamjenik predsjednika Uprave Sberbanka Maksim Poletajev, koji je bio odgovoran za Todorićevo kreditiranje, a tada mu je ostavljeno utješno savjetničko mjesto za nadzor rješavanja situacije u Agrokoru. Ostale velike žrtve zapravo su podnesene na političkoj sceni. Upravo je zbog Agrokora razvrgnuta koalicija između HDZ-a i Mosta, koji je Plenković jednim potezom poslao u oporbu. 

S druge strane, kad je godinu dana poslije postalo izgledno da izvanredna uprava vodi postupak prema postizanju nagodbe s vjerovnicima, afere Borg i Hotmail inicirale su ostavke povjerenika Ante Ramljaka (umjesto njega nagodbu je finalizirao Fabris Peruško), kao i arhitektice projekta potpredsjednice Vlade Martine Dalić. 

Više ne posluje 15 posto vjerovnika

Od 4184 domaća vjerovnika iz redova poduzetnika, financijskih institucija te obrtnika i OPG-ova početkom 2025. poslovalo ih je 3545, od kojih je devet bilo u likvidaciji, a 38 u stečajnome postupku. Neaktivnih tvrtki, odnosno izbrisanih, među Agrokorovim je vjerovnicima 639. 

Većinom je riječ o prestanku poslovanja zbog toga što je tvrtku kupio neki preuzimač, što je pripojena matičnoj kompaniji ili zbog sličnih organizacijskih razloga. Taj rasap od 15-ak posto tek je malo veći od onoga koji je uobičajen za domaću poslovnu scenu. 

Unex, Ricardo, Sokol Marić…

Najteže su stradali oni koji su bili najizloženiji. Unex Media bila je 2016. najmoćnija marketinška agencija s četrdesetak milijuna eura prihoda. Od Agrokora je potraživala otprilike 14 milijuna eura, ali u nagodbi su priznata četiri milijuna. Unex je sklopio predstečajnu nagodbu, ali od avanture s Todorićem i ovisnosti o Agrokoru nije se uspio oporaviti. 

Nije lako bilo ni kamionskom prijevozniku Ricardu, koji je prošao kroz predstečaj, ali stao je na noge i nastavio se razvijati kao lider u branši. 

Zaštitarska tvrtka Sokol Marić otišla je u stečaj (bez imovine, po skraćenom postupku) i danas posluje kao Sokol, koji je osnovan nepunih mjesec dana nakon postizanja nagodbe s vjerovnicima. 

Još je niz takvih priča, ali ipak se nije dogodila katastrofalna lančana reakcija. Naime, malim poduzećima i mikropoduzećima vraćene su kompletne tražbine i svi su dobavljači naplatili šezdesetak posto potraživanja, imatelji obveznica dobili su vlasnički udjel od 24,9 posto, a financijske institucije namirile su do 20 posto svojih potraživanja. 

Lex Agrokor: za i protiv

Je li lex Agrokor taj propis bio nužan? Jaka neoliberalna struja u poslovnim i stručnim krugovima reći će da je sve trebalo prepustiti tržištu, dakle predstečajnom i stečajnom zakonu (koji su tada još bili odvojeni).

U predstečaju bi vlasnik bi zadržao upravljački položaj, stečajni upravitelj bi prema zakonodavčevoj zamisli prije svega vodio računa o naplati potraživanja vjerovnika, a ne o očuvanju poslovanja. 

Još 12 kandidata – zlu ne trebalo

U svakom slučaju, lex Agrokor dao je bolji rezultat od redovitih (pred)stečajnih postupaka. Taj postupak – zlu ne trebalo – mogao bi se primijeniti na još samo 12 hrvatskih poslovnih sustava s više od 5000 zaposlenih. 

Četiri od njih ionako su u državnom vlasništvu (HEP, HP, Hrvatske šume i HŽ infrastrukutra), jedna u gradskome (Zagrebački holding) i sedam u privatnom vlasništvu (Orbico, Ina, Podravka, Končar, Adris, Studenac i Bosqar).https://lidermedia.hr/biznis-i-politika/lex-agrokor-dan-kada-je-drzava-preuzela-najvecu-hrvatsku-kompaniju/