Manje od 5 posto građana uspije vratiti novac iz investicijske prijevare, tvrdi Hanfa

MANJE od pet posto građana koji nasjednu na investicijsku prijevaru uspije vratiti svoj novac, istaknuto je na konferenciji Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) “Ne nasjedaj! Kako prepoznati investicijsku prijevaru?”.

Članica Upravnog vijeća Hanfe Anamarija Staničić poručila je da na prijevare mogu nasjesti svi.“Svi smo ciljna populacija za taj tip prevaranata”, rekla je, dodajući da investicijskih prijevara ima sve više i da nije realno očekivati preokret tog trenda. Građane je pozvala da se zaštite informacijama i znanjem.Brza i velika zarada – najčešći mamac

Istaknula je da se najviše nasjeda na obećanja o brzoj i velikoj zaradi te pozvala na razbor prije bilo kakve uplate potaknute takvim obećanjima.

“Uzmite si vremena i provjerite informacije o osobi koja nudi takvo ulaganje, samom ulaganju i provjerite sve dostupne informacije”, naglasila je Staničić.

Valja se, kaže, zapitati zašto netko baš vama nudi “jedinstvenu priliku”.

“U 99 posto slučaja odgovor je zato što vas želi prevariti”, istaknula je.

Prije ulaganja, dodaje, treba na registru Hanfe provjeriti ima li poduzeće uopće dozvolu za pružanje investicijskih usluga u Hrvatskoj.

Kako prepoznati prijevaru

Hanfa upozorava na glavne znakove investicijske prijevare: prevelika obećanja, “siguran” prinos, pritisak na brzu odluku, sumnjive internetske domene, agresivne pozive ili poruke, neregulirane subjekte, lažne oglase, oglase na društvenim mrežama te komunikaciju isključivo putem tih platformi.

Mala šansa za povrat novca

Nakon što shvate da su prevareni, građani se trebaju obratiti policiji, Hanfi i drugim nadležnim institucijama, uključujući banku u kojoj imaju račun. No mogućnost povrata novca vrlo je mala – manja od pet posto, rekla je Staničić.“Ako ste prevareni, normalna je reakcija nelagoda ili sram. No ako informaciju prenesete nadležnim institucijama, kao i prijateljima ili poznanicima, možda ćete spriječiti da i drugi nasjednu”, poručila je.

Dodala je da je porast broja prijevara vidljiv i u regiji i u svijetu. Trend traje od razdoblja covida, a kriminalcima takva vrsta kriminala zahtijeva vrlo malo truda i resursa.

AI olakšava izradu lažnih stranica

Staničić je upozorila da se prevarantske oglase lako može izraditi upotrebom umjetne inteligencije (AI). No kod internetskih stranica generiranih AI-jem, kaže, mogu se pronaći nedosljednosti koje upućuju na to da nije riječ o stvarnoj stranici.

MUP je nedavno objavio podatke o svojoj web stranici na kojoj se mogu prijaviti sumnjive stranice kako bi se provjerilo jesu li legalne.

Nadzor oglasnog prostora

Miro Križan iz Agencije za elektroničke medije naglasio je da se ta agencija posebno bavi nadzorom oglasnog prostora, ponajprije oglasa povezanih s financijskim uslugama.

“Posebno nadziremo da takvi oglasi ne budu prijeporni, odnosno da zadovoljavaju pretpostavke iz Zakona o elektroničkim medijima”, rekao je.

Dodao je da se u digitalnom okruženju sve češće pojavljuje native oglašavanje – sadržaj koji se naizgled ne razlikuje od uredničkog, pa čitatelj ne može znati čita li oglas ili novinarski tekst, što se ponekad odnosi i na financijske usluge.https://www.index.hr/vijesti/clanak/manje-od-5-posto-gradjana-uspije-vratiti-novac-iz-investicijske-prijevare-tvrdi-hanfa/2732460.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_najnovije_d