Kriza u Hormuzu prijeti novim udarom na inflaciju i kamate

Analitičari Cofacea upozoravaju da zatvaranje Hormuškog tjesnaca povećava rizik stagflacije i prijeti europskoj industriji i globalnom rastu

Ekonomske posljedice zatvaranja Hormuškog tjesnaca bit će sve teže što razdoblje u kojem brodovi ne budu plovili njime bude dulje trajalo. Tolika je važnost tog morskog prolaza, da analitičari tvrtke Coface Bruno de Moura Fernandes i Ruben Nizard, s kojima smo danas imali priliku udaljeno razgovarati, ocjenjuju da bi dugotrajno zatvaranje Hormuza zasigurno dovelo do daljnjeg rasta cijena energenata i energije, što bi moglo dovesti i do povišenja kamatnih stopa u Europi.

- Europska središnja banka će pokušati procijeniti je li rast cijena energije privremen ili će potrajati. Uvijek se nastoji promatrati ne ukupna, nego temeljna inflacija i mislim da ECB neće reagirati brzo, već će pokušati vidjeti hoće li situacija potrajati dovoljno dugo da generira sekundarne učinke. Pod tim mislim na to hoće li rast cijena energije povećavati ulazne troškove za kompanije, koje će onda biti prisiljene povećavati cijene čak i za prerađene proizvode ili usluge, i tako dalje – rekao je Bruno Fernandez, voditelj Cofaceovog odjela za makroekonomska istraživanja.

Promjene kamata neće biti prije polovice godine

Kako je protumačio Fernandez, ako bi se povećanje cijena energije počelo ugrađivati u potrošačke cijene usluga, sirovina i hrane, ECB će pokušati kamatnim stopama zaustaviti spiralu rasta plaća i cijena, ali ne prije toga, kako bi ekonomijama ostavila dovoljno vremena za oporavak na ranije međunarodne šokove. Ruben Nizard, voditelj sektorskog istraživanja te političke i sociološke analize u Cofaceu, procijenio je da se to zasigurno neće dogoditi prije kraja prvog ili početka drugog polugodišta ove godine. No, već i povećanje cijena energije imalo bi snažan utjecaj na europsku industriju.

- Sve energetski intenzivne industrije, koje su toliko trpjele 2022. i nisu se do kraja oporavile, ponovno će biti pogođene. Među njima su kemijska industrija, industrija papira, plastike, cementa, stakla i naravno metala. Dakle, to će predstavljati veliki rizik za Europu – kazao je Bruno Fernandes.

Razlozi za utjecaj slobode prijevoza Hormuzom za svjetsku ekonomiju su očigledni. Riječ je o tjesnacu kroz koji prolazi više od 20 posto globalne potražnje za naftom i energijom. Kako su predočili Fernandes i Nizard, podaci GPS-a pokazuju da se i dalje njime plovi, iako znatno manje nego prije blokade. To će imati neposredni utjecaj ponajprije na azijska tržišta i na proizvođače nafte s Bliskog istoka.

- Otprilike 90 posto nafte koja izlazi kroz Hormuški tjesnac dolazi iz zaljevskih zemalja izvan Irana. A potom najvećim dijelom ide prema Aziji: oko 80 posto tankerâ koji napuštaju Hormuški tjesnac ide prema Aziji, pri čemu više od četvrtine ide prema Kini. Dakle, upravo su ti tokovi danas najviše izloženi riziku – napomenuo je Nizard.

Rizici nisu ograničeni samo na naftu

Rizici nisu ograničeni samo na naftno tržište. LNG iz Katara, koji je obustavio i proizvodnju nakon napada na jedno od njihovih postrojenja, predstavlja otprilike 20 posto svjetskih pomorskih tokova LNG‑a. Pogođeni su i uvoznici gnojiva koji se proizvode ili prerađuju na Bliskom Istoku, a poremećaj brodskih ruta zasigurno će utjecati na vozarine, kašnjenje u isporukama roba zbog duljih trasa, ali i na povećan promet drugim rutama i gužve u lukama.

- Važno je i podsjetiti da će poremećaji na ovoj brodskoj ruti doći povrh brodskih ruta preko Bliskog istoka koje su već poremećene od listopada 2023. i početka rata između Izraela i Hamasa. Vidite to po napadima hutijskih snaga na brodove u Crvenom moru, uslijed čega je promet kroz tjesnac Bab el‑Mandeb i Sueski kanal kolabirao. Čak i prekid vatre potpisan prije nekoliko mjeseci između Izraela i Hamasa nije doista vratio brodove na tu rutu – istaknuo je Nizard.

Zasad su Cofaceovi analitičari oprezni. Upozorili su da je skok cijena nafte i plina još uvijek dovoljno blag da ne izaziva šokove, unatoč tome što su cijene plina u Europi već 24–25% više nego jučer. Istaknuli su da su ove cijene plina i dalje bitno niže nego neposredno nakon ruskog napada na Ukrajinu. Međutim, najveća opasnost za svjetsku ekonomiju leži u produljenju sukoba koji bi ostavio Hormuški tjesnac zatvorenim. Kako su objasnili, produljeni sukob izazvao bi uvoznike bliskoistočne nafte i plina da pronađu nove dobavljače, a što bi zapravo značilo licitaciju za manje količine ovih energenata u ponudi. Ta bi licitacija, ako potraje dulje i odvede cijene dovoljno visoko, mogla prouzročiti rast inflacije, koju središnje banke mogu obuzdavati višim kamatama, što pak usporava ekonomsku aktivnost.

Tržišta očekuju povećanje kamatnih stopa

- Svi su očekivali da će ECB zadržati kamatne stope nepromijenjenima u sljedeće dvije godine, a sada tržišta ugrađuju oko 40 posto vjerojatnosti povećanja kamatnih stopa ove godine. Slično je i u SAD‑u i u Ujedinjenom Kraljevstvu. To u biti znači da se tržišta sada boje restriktivnije monetarne politike, što ujedno znači da sada vidimo pad cijena dionica i, naravno, rast prinosa na obveznice, jer postoji izravna veza s monetarnom politikom. U biti, to je recept za stagflaciju. Kada imate šok na cijene roba, onda to stvara stagflacijske pritiske, s višom inflacijom i nižom aktivnošću. Ponovno, to bi bio najgori scenarij koji bi se ostvario samo u slučaju dugotrajnog, produženog sukoba. Ako rat ili sukob potraju tjedan, dva ili tri, ne bi trebali imati tako snažan utjecaj na inflaciju. Ali, naravno, što dulje potraje, to možemo očekivati veće inflacijske pritiske, ponovno više kamatne stope, a zatim nižu aktivnost, viši rizik od insolventnosti i tako dalje – objasnio je Bruno Fernandes.

Prema ranijoj Cofaceovoj analizi iz siječnja, rast kamate od 0,25 posto dovodi do povećanja nelikvidnosti od 3 do 5 posto, a riječ je o analizi koja nije uzimala u obzir ove okolnosti. U svakom slučaju, ova kriza će najviše pogoditi zemlje Vijeća za suradnju arapskih zemalja Zaljeva, u kojima proizvodnja nafte i plina i dalje ima izuzetno visok udio u BDP-u, a posljedica bi bilo i za turističku djelatnost, koju posljednjih godina jako razvijaju. Azijske zemlje već traže nove dobavne pravce za energente, pa su Japan, Tajvan i Koreja već dogovorile pojačan uvoz američkog LNG-a. Amerika je zasad među kratkoročnim dobitnicima i što se tiče proizvodnje nafte iz škriljevca, upozorili su naši sugovornici, jer se razina isplativosti ovog načina proizvodnje nafte kretala oko razine od 60 dolara, a krajem 2025. malo iznad toga je iznosila cijena na tržištu. Procjenjuje se da bi uslijed produljenog zatvaranja tjesnaca mogle dosta patiti zemlje u razvoju, jer se neće moći natjecati s razvijenim zemljama za energente u ograničenoj ponudi.

Koliko će trajati sukob i zatvaranje Hormuza, Cofaceovi analitičari nisu željeli prognozirati. Primijetili su da ne vide interes SAD-a da ostane dulje u ovom sukobu, ali su isto tako upozorili da predsjednik Donald Trump ostavlja sebi fleksibilnost na način da ne objavljuje javno ciljeve svojih kampanja.https://lidermedia.hr/biznis-i-politika/zatvaranje-hormuza-prijeti-inflacijom-i-stagnacijom/