HPB udvostručio novo kreditiranje, fokusira se na državne vrijednosne papire

Autor: SEEbiz / Intercapital

ANALIZA - Hrvatska poštanska banka, jedina velika domaća banka, nedavno je objavila svoje rezultate za devet mjeseci 2025.

Prema izvješću, neto prihod od kamata (NII) zabilježio je pad od 15% u odnosu na prethodnu godinu, a neto prihodi od kamata (NFCI) porasli su za 4%, što je rezultiralo padom neto bankarskog prihoda od 10%. Konačno, neto prihod iznosio je 51,4 milijuna eura, što je pad od 17% u odnosu na prethodnu godinu.

Pad prihofa od kamata

Neto prihod od kamata (NII) pao je za 14,5% u odnosu na prethodnu godinu, odnosno za 19,5 milijuna eura u apsolutnom iznosu, na 115,6 milijuna eura. Glavni pokretač ovog pada su otprilike prepolovljene kamatne stope na prekonoćne depozite plasirane kod ECB-a, što je smanjilo prihod od velike likvidnosti koju je Banka plasirala kod ECB-a. Ovaj pad bio je očekivan; smanjenje kamatnih stopa započelo je u lipnju 2024. i iako je trebalo vremena da se to vidi u bilancama bankarskog sektora, učinak je sada u potpunosti vidljiv. Zbog ovog smanjenja stope povrata, HPB je također značajno smanjio svoju gotovinu i ekvivalente gotovine (preko noći depozite) koje drži kod ESB-a, za 38% u odnosu na prethodnu godinu na 2,3 milijarde EUR.

Ovaj pad djelomično je nadoknađen većim volumenom kreditiranja i većim prihodima od vrijednosnih papira, a silazni trend zaustavljen je tijekom tekućeg tromjesečja. Detaljnije promatrajući sve to, ESB je smanjio stopu s 4% na 2%, što je dovelo do nižih prosječnih prinosa na kredite (s 3,9% na 4% na 3,5% na 3,7%), dok je prinos vrijednosnih papira također opao (s 4% na 3,5% - 3,9%). Kao rezultat smanjenja kamatnih stopa, Banka je preusmjerila fokus na državne obveznice i trezorske zapise Republike Hrvatske te povećala kreditiranje kako bi ublažila ovaj pad.Uzlet novog kreditiranja

Kao rezultat toga, vrijednosni papiri porasli su za 74% u odnosu na prethodnu godinu na 1,9 milijardi EUR, s velikim udjelom države. HPB je napomenuo da je to njihov način optimizacije prinosa uz niski rizik. Dio likvidnosti oslobođene od ESB-a također je zabilježen u rastu kredita. Neto krediti porasli su za 17% u odnosu na prethodnu godinu na 3,36 milijardi eura, podržani snažnom novom produkcijom u segmentu maloprodaje/SME/korporativnog sektora i proizvodima poput HPB Super stambenog kredita. Zapravo, novo kreditiranje se više nego udvostručilo u odnosu na prethodne godine.

Sljedeći je neto prihod od naknada i provizija iznosio 28,1 milijardu eura, što je porast od 4,4% u odnosu na prethodnu godinu. Rast je podržan većim volumenom transakcija i aktivnošću, potaknutim jačom gospodarskom aktivnošću i većim korištenjem HPB-ovih digitalnih kanala i platnih usluga. Povećanje je također podržano većom bazom klijenata i mogućnostima unakrsne prodaje, posebno nakon integracije Nove Hrvatske banke. Zajedno je to dovelo do neto bankarskog prihoda od 149,6 milijuna eura, što je pad od 10,5% u odnosu na prethodnu godinu. Pad neto prihoda od kredita bio je glavni pokretač pada, dok su rast NFCI-a i neto ostali prihodi porasli u manjoj mjeri, ublažavajući udarac pada.

Što se tiče operativnih troškova, ukupni OPEX iznosio je 81,9 milijuna eura, što je porast od 2,2% u odnosu na prethodnu godinu. Po kategorijama, najveći porast zabilježili su troškovi zaposlenika, koji su porasli za 5,5% u odnosu na prethodnu godinu na 43 milijuna eura, kao i blagi porast amortizacije, koja je porasla za 0,5% na 7,8 milijuna eura. Administrativni troškovi, s druge strane, smanjili su se za 1,7% u odnosu na prethodnu godinu na 31,2 milijuna eura.Raste trošak zaposlenikaDaljnjom analizom, troškovi zaposlenika porasli su zbog većih plaća, dok je broj zaposlenih ostao gotovo nepromijenjen (+1 zaposlenik u odnosu na prethodnu godinu na 1721). Rast su također podržala veća ulaganja u ljudske resurse povezana s digitalnom transformacijom Banke, koja je zahtijevala usavršavanje osoblja za upravljanje novim sustavima i procesima za korisnike. S druge strane, pad administrativnih troškova rezultat je povećanja učinkovitosti i troškovne discipline, kao i preusmjeravanja prema nadogradnji IT-a i procesa.

Sljedeći su iznosi umanjenja vrijednosti i rezerviranja iznosili -5,1 milijun eura (neto), što je pad od 59% u odnosu na prethodnu godinu, što je pomoglo ublažiti pad operativnih prihoda od 10%. Ovo povećanje potaknuto je snažnim rastom kredita, ali niskim brojem neizvršenih obveza, pri čemu se portfelj s dobrim rezultatima, tj. krediti u 1. i 2. fazi, značajno proširio zbog udvostručenog volumena novih kredita u svim segmentima. Unatoč povećanju, kreditna kvaliteta ostala je stabilna. Stoga su rezervacije za 1. i 2. fazu samo neznatno porasle s rastom volumena kredita, ali su ih nadoknadili prihodi od naplata u 3. fazi. Zapravo, HPB je ostvario 3 milijuna eura prihoda od ukidanja rezervacija za nenaplative kredite. Omjer nenaplativih kredita također ukazuje na to; tijekom 9 mjeseci 2025. pao je na 2,4%, što je pad od 0,2 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu.

Iako HPB ne daje podatke o troškovima rizika, stavke korištene za njegov izračun su dostupne i možemo dobiti grubu procjenu. Prema našim izračunima, trošak rizika iznosio je otprilike 44 baznih bodova tijekom devet mjeseci, smanjivši se za otprilike 27,5 baznih bodova u odnosu na prethodnu godinu na 16,4 baznih bodova, što dodatno ukazuje na poboljšanje rizika i rezervacija. Kao rezultat svih ovih događaja, neto dobit iznosila je 51,4 milijuna eura, što je pad od 17% u odnosu na prethodnu godinu.

Brzim pogledom na bilancu, osim kredita i iznosa kod ESB-a na strani imovine, treba pogledati i stranu obveza, posebno depozite. Za HPB, ukupni depoziti iznosili su 6,63 milijarde eura, što je pad od 1,6% u odnosu na prethodnu godinu. Treba napomenuti da je ovaj pad više učinak normalizacije. HPB je izjavio da je krajem 2024. zabilježio iznimno snažan priljev depozita. Međutim, početkom 2025. zabilježen je odljev, što je dovelo do pada u odnosu na prethodnu godinu.

Na tromjesečnoj razini, depoziti u trećem tromjesečju porasli su za 5,5% u odnosu na prethodni kvartal, gotovo dosegnuvši vrijednosti iz 2024. godine. Po segmentima, maloprodaja čini 48-50% ukupnog iznosa, sa stabilnim rastom. Mala i srednja poduzeća, s udjelom od 10%, zabilježila su blagi pad, dok su korporativni, javni i financijski segment držali 40% udjela, a većina gore zabilježene volatilnosti bila je prisutna u ovom segmentu.https://seebiz.eu/banke/hpb-udvostrucio-novo-kreditiranje-fokusira-se-na-drzavne-vrijednosne-papire/324227