Geopolitički šok trese burze i robna tržišta

Sukob s Iranom diže energente, dolar jača, fondovi zatvaraju short pozicije, a volatilnost postaje nova tržišna realnost

Ožujak počinje velikim praskom. Glavna globalna vijest ujedno je i ključna vijest za tržišta roba i burze. Ne čudi stoga da je većina roba trgovanje otvorila u zelenom. Očekivano, prednjače energenti, a tek ćemo vidjeti u kojoj će ih mjeri ostale robe pratiti. Naravno, sve će ovisiti o razmjerima rata i napada na Iran, no jedno je sigurno – pred nama je razdoblje velike volatilnosti cijena i trebat će određeno vrijeme da tržišta prihvate novo normalno, kakvo god ono bilo. Pitanje je samo cijene koju ćemo za to morati platiti.

Ovaj energetski šok daje snažan bullish zamah i potiče otvaranje long pozicija. Prije samo nekoliko dana fokus je bio na podacima iz SAD-a, politici Feda i poremećajima povezanima s umjetnom inteligencijom, a sada su u središtu pozornosti Iran, sirova nafta i Hormuški tjesnac. Tečaj euro/dolar u međuvremenu pada na 1,18, u kontekstu u kojem dolar ponovno preuzima ulogu sigurnog utočišta, dok je opskrba energijom u Europi dodatno ugrožena.

Svjetska banka: ulazimo u eru strukturnih barijera

Prema izvješću Svjetske banke, globalno gospodarstvo u 2025. godini uživalo je relativno povoljne uvjete, potaknute širenjem međunarodne trgovine – barem do uvođenja novih carina u SAD-u. Međutim, nema naznaka da će se taj pozitivan trend nastaviti i u 2026. godini. Kako ciklički čimbenici koji su podupirali velika gospodarstva slabe, učinak novih trgovinskih barijera postajat će sve izraženiji.

Izvješće naglašava da loše vijesti ne pogađaju sve jednako. Primjerice, zemlje Bliskog istoka, poput Saudijske Arabije, mogle bi ostvariti više stope rasta. No ukupno usporavanje opteretit će globalnu potražnju za energijom, s negativnim posljedicama za tržišta roba i gospodarstva u nastajanju ovisna o izvozu resursa. U suštini, dokument zaključuje da se svjetsko gospodarstvo nije stabiliziralo na održivoj putanji nakon pandemijskog šoka. Rast u 2025. bio je bolji od očekivanog, ali uglavnom zahvaljujući privremenim čimbenicima i cikličkoj inerciji.

U 2026. pojavljuje se nova stvarnost: trgovinske barijere postaju strukturne, geopolitička fragmentacija ne pokazuje znakove smirivanja, a politička neizvjesnost postaje trajno stanje. Središnja strateška poruka izvješća je jasna – ekonomsko okruženje više nije neutralno. Politika (carine), sankcije i podjela na blokove postali su odlučujući čimbenici rasta ili stagnacije. Globalizacija više ne funkcionira kao automatski akcelerator, a kontrola zamjenjuje učinkovitost kao strateški prioritet. Svijet tako ulazi u eru žešće konkurencije i smanjenih sigurnosnih margina. U tom kontekstu, svaki dugotrajan sukob – bilo u Ukrajini ili sada u Iranu – postaje ekonomski skuplji za sve uključene. Era lakog novca i bezbolnog rasta je završena.

Energetski šok i povratak premije rizika

Terminske cijene sirove nafte Brent na početku tjedna snažno su porasle – više od osam posto, iznad 79 dolara po barelu. U jednom trenutku rast je dosegnuo gotovo 13 posto, na najvišu razinu od siječnja 2025. Razlog su napadi SAD-a i Izraela na Iran, koji su pojačali strahove od poremećaja opskrbe na Bliskom istoku. Posebna je pozornost usmjerena na Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko petine globalnih pošiljki nafte i značajne količine prirodnog plina.

Teheran tvrdi da tjesnac ostaje otvoren, no brodarske kompanije već preusmjeravaju rute. Iran je odgovorio raketnim napadima na američke baze u regiji, uključujući UAE, Bahrein, Kuvajt, Katar, Saudijsku Arabiju, Jordan, Irak i Siriju. Istodobno, OPEC+ je dogovorio povećanje proizvodnje za 206 tisuća barela dnevno u travnju, čime je završena tromjesečna pauza, ali znatno ispod ranije razmatranog raspona od 411 do 548 tisuća barela dnevno.

Iran proizvodi oko 3,3 milijuna barela nafte dnevno, odnosno oko tri posto svjetske proizvodnje. Ipak, ključni rizik nije izravni gubitak iranske nafte, nego potencijalna blokada Hormuškog tjesnaca. Cijene nafte od početka godine porasle su 19 posto, ponajprije zbog straha od eskalacije sukoba Irana i SAD-a. U takvim okolnostima, razina od 100 dolara po barelu više se ne čini nedostižnom.

Terminske cijene europskog plina na čvorištu TTF skočile su 22 posto, na više od 39 eura po MWh, približavajući se lipanjskim maksimumima. Razlog je strah od poremećaja u globalnoj opskrbi LNG-om. Hormuški tjesnac čini oko 20 posto globalne trgovine LNG-om, uključujući katarski izvoz koji pokriva oko 15 posto europskog uvoza LNG-a. Situaciju dodatno pogoršava činjenica da su skladišta plina u EU popunjena tek nešto manje od 31 posto kapaciteta, u odnosu na 40 posto u isto vrijeme prošle godine.

Kina, fondovi i roba: preslagivanje globalnih pozicija

Kina je u posljednjih pet godina povećala proizvodnju prirodnog plina za oko 50 posto, unatoč tome što je već četvrti najveći svjetski proizvođač. Većina novih projekata odnosi se na plin iz škriljevca, osobito u Sichuanskom bazenu. Iako Kina vjerojatno neće postati veliki izvoznik plina, rast domaće proizvodnje jača njezinu pregovaračku poziciju prema Rusiji i izvoznicima LNG-a. Širenje kineske proizvodnje smanjuje potrebu za uvozom i time neizravno stabilizira globalno tržište.

Na agri tržištima fokus je također na Iranu, ali i na vremenskim prilikama u Argentini, kineskoj potražnji nakon Lunarne nove godine te kretanju dolara. Fondovi su prošlog tjedna zatvarali short pozicije na pšenici i kukuruzu, dok su i dalje snažno long na soji. Procjene uroda u Ukrajini upućuju na rast proizvodnje pšenice i kukuruza u novoj sezoni.

Cijene bakra kreću se oko 13.200 dolara po toni, uz očekivanja novih kineskih poticaja na sastanku „Dvije sjednice“. Zimbabve je, pak, obustavio izvoz neprerađenih litijevih ruda kako bi potaknuo domaću preradu, što je već podiglo cijene litija na azijskim tržištima. Riječ je o dijelu šireg trenda u kojem zemlje izvoznice sirovina nastoje zadržati veću dodanu vrijednost unutar vlastitih gospodarstava.https://lidermedia.hr/biznis-i-politika/geopoliticki-sok-trese-burze-i-robna-trzista/