Energetski kaos širi se tržištima i prijeti novim šokom cijena

Prijeti plinska kriza, cijene roba rastu, a globalni odnosi moći mijenjaju se u korist Rusije i SAD-a, dok je najveći gubitnik Europa

Ludilo se nažalost nastavlja. Trenutačno se sve, ali baš sve, vrti oko Bliskog Istoka. To je prva, druga i zadnja vijest u svijetu, sve ostalo je trenutno manje važno ili čak i nevažno. Ako su globalni lanci opskrbe prije bili ograničeni, sada su poremećeni. Kako je Bliski Istok pojam za naftu i energente općenito, očekivano je da se sve sada vrti oko cijene nafta i energenata.

Kao što se špekuliralo, nafta je skočila na preko 100 $/bbl! Cijene nafte su sada porasle za 92 posto ove godine, što je efektivno udvostručenje u odnosu na kraj 2025. Posljednji put kada se sirova nafta trgovala iznad 100 $bbl bilo je 2022., u vrijeme kada je i inflacija bila tema svih tema. Ta veza između cijena energije i inflacije sada ponovno plaši tržišta jer geopolitički rizici na Bliskom istoku eskaliraju. Zanimljivo da je ponovno dolar iskočio kao prvo utočište za ulagatelje, prije zlata i srebra. Odnosno dolar/euro se približava razini od 1,15.  I još nešto, tko više pita za Ukrajinu?

Nafta i plin probili višegodišnje rekorde

Terminske cijene sirove nafte prošlog su tjedna porasle za više od 35 posto. Sada su na obje referentne burze, WTI i Brent, cijene iznad 100 $/bbl. Zbog poremećaja u isporukama kroz Hormuški tjesnac, sve zemlje regije su morale značajno smanjiti proizvodnju jer su im skladišni kapaciteti gotovo pa popunjeni, a izvoz značajno otežan. Posebno je izražen skok cijena na početku ovog tjedna, koji je najveći jednodnevni rast još od travnja 2020. i koje je na Brentu dosegao najvišu razinu cijena još od lipnja 2022.

Kuvajt je počeo smanjivati proizvodnju na svojim naftnim poljima i u rafinerijama, dok su UAE izjavili da upravljaju proizvodnjom na moru kako bi zadovoljili potrebe za skladištenjem, a operacije na kopnu nastavljaju se normalno. U Iraku je proizvodnja s tri glavna južna naftna polja pala za 70 posto na 1,3 milijuna barela dnevno s 4,3 milijuna barela dnevno prije sukoba. To je uslijedilo nakon smanjenja proizvodnje LNG-a od strane Katara prošli tjedan, što je dodatno smanjilo globalnu ponudu.

Nastavi li se situacija razvijati kao do sada, pitanje je dana kada ćemo vidjeti i dosegnuti razinu od 150 $/bbl. U cijeloj ovoj situaciji, jedan od velikih gubitnika je i Kina, uz EU, koja je kupovala velike količine nafte iz Irana i ostalih zemalja zaljeva (cca 45 posto nafte). S druge strane, veliki dobitnik u svemu ovom je Rusija. Ne samo što je cijena nafte skočila, nego joj se promineila pregovaračka pozicija u odnosu na Kinu, to će joj sada prodavati naftu s puno manjim rabatom nego što je to bilo do sada.

Terminske cijene europskog prirodnog plina skočile su na razine iznad 60 eura/MWh, što je najviše u tri godine, nastavljajući rast od 67 posto prošlog tjedna zbog pojačane zabrinutosti oko opskrbe. Katarski LNG pogon Ras Laffan, najveći na svijetu, ostaje uglavnom netaknut nakon neviđenog zatvaranja prošlog tjedna, iako je ministar energetike te zemlje upozorio da bi ponovno pokretanje rada i isporuka moglo potrajati tjednima ili čak mjesecima.

Zaustavljanje rada glavnog izvoznika LNG-a moglo bi izbrisati velik dio globalne prekomjerne ponude koja se očekuje ove godine. Rusija je također spomenula mogućnost zaustavljanja izvoza plina u Europu. S obzirom na to da je popunjenost kapaciteta skladišta u EU ispod 30 posto, regija izlazi iz zime s iscrpljenim rezervama. U međuvremenu, ministri financija G7 navodno će razgovarati o koordiniranom puštanju nafte s Međunarodnom agencijom za energiju.

Situacija s plinom u EU je zaista teška i EU je najveći gubitnik trenutne situacije. Do kraja sezone grijanja ostalo je još najmanje 30 dana, možda i više. U međuvremenu, dva ključna dobavljača nestala su s globalnog tržišta ukapljenog prirodnog plina, Katar i Oman. Njihov ukupni godišnji proizvodni kapacitet iznosi 80 milijuna tona, ili više od 15 posto globalnog ukapljivanja. Cijene plina u Europi ubrzale su svoj rast nakon što je QatarEnergy zaustavio izvoz.

Katarski izvozni terminali vrlo su blizu Irana, zalutali projektil ili dron dovoljni su da ih raznesu, stoga je njihov stav razumljiv. Manje su, međutim, razumljivi postupci Europe, koja je nedavno odobrila sankcije protiv Novatekovih LNG projekata. Ovim potezom isključila se iz sedam posto svog budućeg uvoza plina (počevši od 2027.). A o ruskom plinu putem plinovoda više se ne isplati ni govoriti.

Europa najveći gubitnik, Rusija i SAD strateški dobitnici

U stvarnosti, Europa je već od prošle jeseni bila u slobodnom padu prema ozbiljnoj plinskoj krizi. No, s izbijanjem sukoba na Bliskom istoku, ova se kriza razvija u izuzetno strašan scenarij. Čak ni "kineski prijatelji", unatoč najboljim namjerama, neće moći puno pomoći preprodajom svog LNG-a jer količina neće biti dovoljna za pokrivanje deficita. Međutim, po rekordnim cijenama poput ovih, američki LNG terminali mogu uvelike dobiti, ovaj put istiskujući katarski plin i daljnjim jačanjem energetske ovisnosti Europe o SAD-u.

Osim Irana i sirove nafte, agri trgovci će pratiti USDA WASDE izvješće koje nas očekuje ovaj tjedan i vrijeme u Južnoj Americi i njihov utjecaj na sjetvu safrinha kukuruza i žetvu soje. I na agri tržištima imamo rast cijena. Terminske cijene svih roba su porasle proteklog tjedna, a u zelenom su otvorile i novi tjedan. Istovremeno su fondovi kupovali natrag i zatvarali svoje short pozicije te su sada long i na žitaricama i na uljaricama. 

Što se tiče žitarica, ova situacija, ako se nastavi, nagovještava značajan porast u srednjoročnom razdoblju. U međuvremenu, trenutni urod neće ostvariti dobre rezultate, jer je potrošnja dobro pokrivena, a ponuda obilna. Ipak, kratkoročno, povećanje ponude iz Crnog mora moglo bi opteretiti Sredozemlje, s obzirom na blokadu ili smanjenje prometa preko Sueza. Primjerice, sav ruski izvoz planiran za Iran sada je blokiran. Ta roba mora naći alternativna tržišta.

Rat na Bliskom istoku opterećuje soju, a tu su dva faktora bitna. Cijena nafte i namjere Kine, odnosno hoće li Kina kupiti tih osam milijuna tona soje iz SAD-a do početka ljeta? Ako se rat u Iranu primiri, a Kina ne kupi tu soju od SAD-a, uz postojeću značajnu premiju u odnosu na Južnu Ameriku, cijena soje mora pasti. U svemu tome, treba dodati i činjenicu da je Argentina odlučila smanjiti izvozne carine na soju, što će dodatno opteretiti cijene.

Perzijski zaljev čini značajan dio globalne proizvodnje ureje i sumpora. To objašnjava porast globalnih cijena ovih strateških sirovina i zabrinutost oko globalnih zaliha gnojiva. Visoka cijena gnojiva pak snažno opterećuje sve poljoprivredne proizvode. Globalno tržište gnojiva već je bilo pod pritiskom prije eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Kina je ograničila izvoz kako bi zadovoljila domaće potrebe, dok je u EU proizvodnja propala zbog prestanka isporuke ruskog plina.

Rat prelijeva krizu na hranu, gnojiva i industrijske metale

Izbijanjem sukoba svijet je izgubio tri najveća azijska proizvođača gnojiva: Katar, Iran i Saudijsku Arabiju. Tri indijska pogona bila su prisiljena smanjiti proizvodnju ureje zbog drastičnog pada isporuka ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Katara. Najmnogoljudnije nacije svijeta, Indija i Kina, zajedno s glavnim poljoprivrednim izvoznicima poput Australije i Indonezije, sada se suočavaju s ozbiljnim poremećajima u opskrbi bitnim gnojivima. Podsjetimo da, prema riječima glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Antónia Guterresa, nema rješenja za prijetnju neposredne globalne gladi bez obnavljanja opskrbe hranom i gnojivom iz Rusije.

Terminske cijene bakra pale su na razinu ispod 12.700 $/t, dosegnuvši višetjedne najniže razine usred strahova da bi sukob na Bliskom istoku mogao trajati dulje nego što se očekivalo i dovesti do trajnih gospodarskih poremećaja. Cijene bakra su pod pritiskom i zbog rasta dolara, jer su se investitori okrenuli valuti kao sigurnom sredstvu za čuvanje vrijednosti i revidirali očekivanja o politici FED-a zbog obnovljenih inflacijskih rizika. U Kini, glavnom potrošaču, godišnja inflacija skočila je na trogodišnji maksimum u veljači, dijelom potaknuta potrošnjom za blagdane Lunarne Nove godine.

Gdje se točno uklapa aluminij (i njegova sirovina, aluminijev oksid) usred sukoba na Bliskom istoku? Među ostalim silama poput Kine, Bahrein i UAE-a visoko stoje kao treći i četvrti najveći uvoznici aluminijevog oksida u posljednjih godinu dana. Budući da je taljenje aluminija energetski vrlo intenzivno, pristup Perzijskog zaljeva obilnom i relativno jeftinom prirodnom plinu ključni je čimbenik rasta i konkurentnosti njegove aluminijske industrije. Većina aluminija proizvedenog u Perzijskom zaljevu izvozi se, a ključna tržišta uključuju Aziju, Europu i Sjevernu Ameriku. Dakle, za očekivati je da će se globalno tržište suočiti s poremećajima u opskrbi i s volatilnosti cijene. Trenutno se terminska cijena kreće blizu razine od 3.900 $/t.https://lidermedia.hr/biznis-i-politika/energetski-kaos-siri-se-trzistima-i-prijeti-novim-sokom-cijena/