Američki dug ulazi u opasnu zonu: prijeti li SAD-u dužnička spirala?

Prinos na desetogodišnje obveznice premašio je pet posto, kamate gutaju više od bilijun dolara, a MMF upozorava na globalne posljedice

Rastući prinosi na američke državne obveznice sve više postavljaju pitanje koliko je ionako neodrživa američka fiskalna pozicija postala još teža. Da je vrag odnio šalu, svjedoči i istup direktorice Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) Kristaline Georgijeve, koja je tijekom vikenda upozorila i na šire globalne posljedice američke (pre)zaduženosti. Razlog zabrinutosti koja sve više eskalira jest činjenica da su troškovi zaduživanja američke vlade porasli na najviše razine u dva desetljeća.

S prinosom od donedavno nevjerojatnih 5,25 posto, koliki je bio na desetogodišnju obveznicu početkom tjedna, opravdano je pitati bi li rastuće dužničko opterećenje najvećega svjetskoga gospodarstva na kraju moglo izazvati fiskalnu krizu. Naime, izračuni američkih banaka pokazuju kako su s prinosom čvrsto iznad pet posto neto troškovi kamata savezne vlade 1,05 bilijuna dolara u prvih 11 mjeseci fiskalne 2026.

Ako se takva situacija na obvezničkom tržištu nastavi, tamošnji stručnjaci upozoravaju na začarani krug viših prinosa koji potiču rast duga. Najlošiji scenarij relativno je jednostavan: ulagači traže više prinose kako bi pozajmljivali novac visokozaduženoj vladi, više kamatne stope povećavaju račun Washingtona za kamate; vlada se stoga mora dodatno zaduživati kako bi servisirala svoje dužničke obveze, a ulagači kao odgovor na veće zaduživanje zahtijevaju još više prinose.

Dužnička spirala

Ako se prinos zadrži iznad pet posto, već iduće fiskalne godine troškovi otplate kamata dosegnut će 1,4 bilijuna dolara, 1,5 bilijuna iznosit će 2028., a 1,6 bilijuna dolara fiskalne godine 2029. Kako navodi CNBC, Maya MacGuineas, predsjednica Odbora za odgovoran savezni proračun (američkog think tanka koji se bavi ekonomskom politikom), upozorila je kako postoji rizik da viši troškovi zaduživanja postanu neodrživi zato što sve veći izdaci za kamate prisiljavaju Washington na dodatno zaduživanje.

Prema njezinim riječima, prava prijetnja dužnička je spirala u koju sve više upada američka vlada. Ako kamate stvaraju novi dug, a dug stvara nove kamate, dug će se na kraju oteti kontroli. Fiskalna kriza, nekad nezamisliva, sada je realna mogućnost, rekla je MacGuineas u izjavi prošloga mjeseca, nakon što je prinos na desetogodišnje američke državne obveznice premašio pet posto.

Na dužničku spiralu upozorila je i Georgijeva u nedavnom intervjuu za britansku javnu televiziju BBC. Šefica 'svjetskoga financijskog policajca' izjavila je da su globalni gospodarski šokovi 'gurali razine duga prema gore poput stubišta koje ne vodi u raj', a vlada SAD-a, ali i Velike Britanije, istodobno 'nije učinila ništa kako bi ograničila troškove njegova servisiranja'.

– Vrijeme je da se to učini – rekla je Georgijeva.

Ukupan američki javni dug premašio je 40 bilijuna dolara, što je, prema podacima američke središnje banke, 122 posto vrijednosti gospodarstva. Posebno zastrašuje podatak da se dug udvostručio tijekom samo jednoga desetljeća.

Unatoč naizgled teškoj situaciji pojedini stručnjaci za tržište obveznica smatraju da su Sjedinjene Države još prilično udaljene od financijskog sloma i da najnoviji rast prinosa možda jednako proizlazi iz iznenađujuće otporne ekonomije koliko i iz straha od rastućega javnog duga. Tako su analitičari TD Securitiesa u nedavnoj bilješci napisali kako 'fiskalna apokalipsa još nije pred nama'.

Dva štita

Prema njihovu sudu, važan zaštitni čimbenik jest to što Washington ne mora odmah refinancirati cjelokupan dug prema današnjim višim kamatnim stopama. Ponderirano prosječno dospijeće američkoga državnog duga iznosi oko 5,9 godina, što znači da se viši troškovi zaduživanja u troškove financiranja prenose postupno, kako postojeće obveznice dospijevaju, a novi se dug izdaje. Prosječna kuponska stopa na američke državne vrijednosne papire, ne uključujući trezorske zapise, i dalje je samo 3,1 posto.

Možda je još važnije to što je prosječna kamatna stopa na američki dug, koja iznosi oko 3,4 posto, i dalje ispod stope po kojoj gospodarstvo raste u nominalnim iznosima. Nominalni američki BDP u drugome je tromjesečju rastao po anualiziranoj stopi od 8,5 posto, prema najnovijoj procjeni Ureda za ekonomske analize. To pomaže održati dužničko opterećenje pod kontrolom čak i dok proračunski deficiti ostaju visoki, navodi TD.

Drugi je štit od američkog potonuća u 'grčki scenarij' – dolar. Amerika i dalje uživa status države koja ima vodeću valutu u međunarodnim plaćanjima, dom je najlikvidnijega financijskog tržišta te je najveće gospodarstvo koje i dalje ima vrlo visok kreditni rejting. Ipak, visoka razina duga sama po sebi ne mora nužno izazvati krizu.

Bez panike, zasad

Američki analitičari pri tome upozoravaju na primjer država poput Japana koje su uspjele funkcionirati sa znatno višim razinama duga od SAD-a, uz vrlo nizak nominalni ekonomski rast, a da pritom nisu doživjele fiskalnu krizu. Štoviše, stanje javnih financija možda nije ni glavni razlog tako snažnog rasta prinosa na američke državne obveznice.

TD kao čimbenike koji su pridonijeli rastu uz fiskalne zabrinutosti navodi snažniji gospodarski rast, očekivanja povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi, više cijene nafte, izdavanje korporacijskih obveznica te repozicioniranje kratkoročnih i spekulativnih ulagača.

Situacija bi se, međutim, mogla promijeniti ako više kamatne stope napokon počnu nanositi ozbiljniju štetu gospodarstvu ili financijskim tržištima. U tom slučaju američki financijaši smatraju da bi jedino trajno ograničenje daljnjem rastu prinosa na obveznice bili nedvojbeni dokazi da gospodarstvo ili rizična imovina popuštaju pod pritiskom povišenih troškova zaduživanja. https://lidermedia.hr/biznis-i-politika/americki-dug-ulazi-u-opasnu-zonu-prijeti-li-sad-u-duznicka-spirala/