AI dugovi američkih divova mogli bi poskupjeti zaduživanje Europe

Sve više tehnoloških kompanija novac za AI traži u Europi, gdje će se za ulagače natjecati s domaćim tvrtkama i državama

Američki tehnološki divovi sve više novca za ulaganja u umjetnu inteligenciju prikupljaju na europskom tržištu obveznica, što bi europskim tvrtkama i državama moglo povećati troškove zaduživanja. Alphabet, Meta, Amazon i Microsoft za gradnju podatkovnih centara i druge AI infrastrukture trebaju goleme iznose, a veća ponuda njihovih obveznica pojačava konkurenciju za kapital ulagača, piše Reuters.

Alphabet, matična kompanija Googlea, u ponedjeljak je pokrenula drugo ovogodišnje izdanje obveznica u eurima, nakon što je u svibnju na taj način tvrtka prikupila devet milijardi eura. Ulagači očekuju da će i ostale velike tehnološke kompanije povećavati zaduživanje izvan SAD-a, koristeći europsko tržište kao važan izvor financiranja.

Marion Le Morhedec, glavna direktorica za ulaganja u instrumente s fiksnim prinosom u Fidelity Internationalu, procjenjuje da se pripremaju izdanja vrijedna između 40 i 60 milijardi eura. Europa je dosad zaostajala za SAD-om po izdanjima tehnološkog duga, no aktivnost se ubrzava.

Kompanijama zaduživanje u stranim valutama omogućuje i usklađivanje valutne strukture obveza s međunarodnim poslovanjem, a europsko im tržište pruža priliku da iskoriste razmjerno povoljnije uvjete financiranja.

Ponuda obveznica mogla bi snažno porasti

Prema podacima LSEG-a, na američkom je tržištu od početka godine izdano više od 250 milijardi dolara obveznica povezanih s tehnološkim sektorom, što je 81 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U Europi su takva izdanja dosegnula 39,3 milijarde dolara, uz rast od približno pet posto.

Razlika pokazuje koliko prostora još postoji za veći priljev američkih izdavatelja na europsko tržište. BNP Paribas očekuje da će neto ponuda korporativnih obveznica investicijskog rejtinga denominiranih u eurima sljedeće godine porasti za 83 posto, sa 105 na 192 milijarde eura. Neto ponuda predstavlja nova izdanja umanjena za obveznice koje dospijevaju na naplatu.

Prema procjeni banke, izdanja američkih kompanija na tom tržištu u 2027. mogla bi iznositi između 80 i 90 milijardi eura, pri čemu bi najveći dio otpao na tehnološke divove.

Giulio Baratta, jedan od čelnika odjela financiranja kompanija investicijskog rejtinga u BNP Paribasu, ističe da višemilijardsko izdanje neke od tih kompanija privlači pozornost cijelog tržišta. Takve transakcije utječu i na uvjete pod kojima se drugi izdavatelji mogu zadužiti.

Viši prinosi za ulagače, skuplji novac za tvrtke

Za ulagače veći izbor obveznica financijski snažnih kompanija može biti privlačan. Međutim, za europske energetske, telekomunikacijske i automobilske kompanije to znači da se za isti kapital moraju natjecati s nekima od najvećih svjetskih poduzeća.

Ako ponuda obveznica raste brže od potražnje, izdavatelji mogu biti prisiljeni ponuditi više prinose kako bi privukli dovoljno kupaca. Time im raste trošak financiranja, a znakovi većeg opreza već su vidljivi. Razlika između prinosa korporativnih obveznica u indeksu ICE BofA Euro Investment Grade i usporedivih kamatnih swapova prošlog se mjeseca povećala za 11 baznih bodova, odnosno 0,11 postotnih bodova. To pokazuje da ulagači traže veću naknadu za držanje korporativnog duga, piše Reuters.

Jonathan Owen iz TwentyFour Asset Managementa upozorava i da su europski ulagači manje naviknuti na velika izdanja podijeljena u više tranši različitih dospijeća, kakva su u SAD-u uobičajena. Takve bi transakcije mogle privremeno dodatno povećati tražene prinose.

Potražnja je zasad dovoljno snažna da upije nova izdanja. Ipak, niz transakcija pojedinačno vrijednih od deset do dvadeset milijardi eura mogao bi je staviti na kušnju, osobito ako nekoliko velikih kompanija istodobno zatraži novac.

Pritisak i na državne obveznice

Dio europskih kompanija već prilagođava planove financiranja. Christian Hantel, portfeljni menadžer u Vontobelu, kaže da se pojedini izdavatelji zbog nestabilnih dugoročnih prinosa i očekivane veće ponude duga okreću kraćim rokovima. Umjesto uobičajenih desetogodišnjih obveznica biraju dospijeća od pet do sedam godina.

Posljedice bi mogle osjetiti i države, čije su obveznice već pod pritiskom zabrinutosti zbog javnih financija i inflacije. Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde prošlog je tjedna izjavila da je zaduživanje velikih tehnoloških kompanija pridonijelo rastu prinosa na državne obveznice.

Njihov je dug ulagačima zanimljiv jer spaja visoku kreditnu kvalitetu s prinosima koji su u pravilu viši od državnih. Nastavi li se val velikih izdanja za financiranje AI infrastrukture, europske države i kompanije mogle bi morati ponuditi bolje uvjete kako bi zadržale interes ulagača.https://lidermedia.hr/biznis-i-politika/ai-dugovi-americkih-divova-mogli-bi-poskupjeti-zaduzivanje-europe/