10.08.2022.

Hrvatska ekonomija je u iznenađujuće dobrom stanju. Ovu recesiju vjerojatno ćemo podnijeti lakše nego prošlu

Rast koji sada ostvarujemo puno je zdraviji, a na raspolaganju nam je i novac iz EU

Hrvatska ekonomija u prilično je dobrom stanju. Oporavak od koronakrize bio je brz i snažan, pa neke brojke podsjećaju na “zlatnu” 2008. godinu.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je broj njihovih osiguranika, kojih je krajem srpnja bilo 1,64 milijuna, što je otprilike isto kao 2008. godine, ali i za oko 45 tisuća više nego 2019. prije izbijanja pandemije i zaustavljanja dobrog dijela ekonomskih aktivnosti. Iako broj osiguranika mirovinskog nije identičan broju zaposlenih, sasvim sigurno dobro pokazuje kretanja na tržištu rada, gdje je očito velika potražnja za radnicima i zapošljavanje raste.Turizam bi mogao ponoviti rekordnu 2019.
Zasluge za to svakako ima turizam. Usred smo, po svemu sudeći, odlične turističke sezone. Broj noćenja u lipnju izjednačen je s rekordnom 2019. godinom tako da će i zaključne brojke vjerojatno biti jako dobre. Osim toga, veliki broj radnika angažiran je i u građevinskom sektoru, u kojem također imamo svojevrsni boom. Slično kao i prije desetljeće i pol, cijene nekretnina vrtoglavo rastu što za sobom povlači i investicije u građevinske projekte, što onda stvara potrebu za radnicima.

Izašao je i najnoviji podatak o robnom izvozu, koji je u prvih šest mjeseci porastao za više od 35 posto, na oko 90 milijardi kuna. To je naravno pratio i rast uvoza od oko 52 posto, odnosno uvezeno je robe za oko 153 milijarde kuna.

Je li Hrvatska otpornija na krize nego što je bila ranije?
Iako situacija za sada izgleda prilično idilično, inflacija, rast kamata i neizvjesnosti povezane s ruskom agresijom na Ukrajinu pozivaju na oprez, pogotovo ako se sjetimo kako smo loše prošli u posljednjoj globalnoj krizi. Tada smo bili u recesiji praktički šest godina, najdulje među svim zemljama Europske unije.Ipak, dio ekonomista smatra da je Hrvatska danas znatno otpornija na krize nego što je to bila 2008. godine, te da je rast koji sada ostvarujemo puno zdraviji. Također, treba uzeti u obzir i novac koji nam je na raspolaganju iz EU i koji – ako ćemo ga znati iskoristiti – može donekle kompenzirati eventualne šokove.

Ove godine rast BDP-a od 3 do 4 posto
Hrvatska je prošle godine imala rast BDP-a od preko 10 posto. Tako snažan rast uslijedio je nakon ponovnog otvaranja ekonomije, odnosno ublažavanja protupandemijskih mjera, koje su 2020. godine prouzročile pad veći od 8 posto. Za ovu godinu prognozira se rast od 3,5 do 4 posto, dok bi nakon toga rast trebao ići po nižim stopama – od oko 3 posto.

Nakon što je 2020. godine došlo do snažnog rasta javnog duga, do čak 87 posto BDP-a, što je posljedica pandemijskog zaduživanja, on je ponovno u silaznoj putanji, kao što je bio i nekoliko godina prije koronakrize. Tako smo prošlu godinu završili s javnim dugom od oko 80 posto BDP-a, ove godine očekuje se da bi on trebao pasti na 75 posto, a 2024. godine ispod 70 posto BDP-a.

www.telegram.hr

Index - 08.09.2021.
CROBEX 0,00 0,00%
CROBEX 0,00 0,00%
CROBEX 0,00 0,00%
CROBEX 0,00 0,00%
CROBEX 0,00 0,00%

Najveći rast - 08.09.2021.
VIRO 94,50 11,18%
THNK 237,00 5,80%
ULPL 62,00 5,08%
ULJN 1,09 1,87%
IKBA 1.350,00 1,50%

Najveći pad - 08.09.2021.
KRAS 705,00 -5,37%
IGH 143,00 -4,03%
ATPL 441,00 -2,86%
VART 18,20 -2,15%
JDRN 14,70 -2,00%

Tečajna lista - 12.03.2014.
EUR 7.652669
CHF 6.282979
USD 5.527787