13.04.2021.

‘TAKAV PRIJEDLOG KOČI EKONOMSKI RAST MANJE RAZVIJENIH ZEMALJA‘

Hrvatski ekonomisti skeptični oko inicijative za uvođenje minimalnog globalnog poreza na dobit

Mogućnost da se sredinom ove godine postigne dogovor o uvođenju globalnog minimalnog poreza na dobit i, eventualno, napredak oko toga kako oporezivati divovske tehnološke kompanije koje globalno pružaju digitalne usluge, poput Amazona, Googlea i Facebooka, načelno se čine kao koraci u dobrom smjeru za državne proračune i javne politike. Ipak, domaći ekonomisti s kojima smo razgovarali oprezni su u ocjenjivanju efekta uvođenja globalnog minimalnog poreza na Hrvatsku.

Pregovori u OECD-u
Pregovore o tome koordinira OECD, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, ali ključno pitanje, kolika bi bila minimalna stopa, još nije definirano, a stavovi su vrlo različiti. Sjedinjene su Države, pak, prošlog tjedna uzburkale duhove prijedlogom da globalna minimalna stopa poreza bude čak 21 posto, smatrajući da bi se tako trebalo stati na kraj praksi multinacionalki da bježe u porezne oaze.

U Hrvatskoj porez niži
- Glavni kritičari smatraju takav pristup štetnim za zemlje u razvoju i ekonomski male zemlje koje su, povijesno gledano, privlačile kompanije niskim korporativnim porezima. Prosjek poreznih stopa velikih zemalja je 20,8 posto, a malih zemalja 14,5 posto, prema podacima KPMG-ja. Najbolji primjer je zasigurno Irska, koja se smatra najvećom poreznom oazom i koja je svoj model rasta bazirala upravo na tome: 12,5 posto korporativnog poreza, odnosno 6,25 posto ako profit dolazi iz patenta ili drugog intelektualnog vlasništva.Dakle, u samoj srži irskoga gospodarskog čuda su povoljne porezne stope na dobit - tumači Vedrana Pribičević, ekonomistica koja predaje na ZŠEM-u. S druge strane, navodi da je ekonomska logika koja stoji iza globalne minimalne stope ta da kompanije napokon počnu financirati globalna javna dobra kao što je osnovno javno zdravstvo (posebice se pokazalo manjkavo i podinvestirano u pandemiji), a od kojih imaju koristi u hiperpovezanom svijetu.

U Hrvatskoj je porez na dobit 18 posto za poduzeća koja ostvare prihod veći od 7,5 milijuna kuna, a 10 posto za one ispod tog iznosa. Usporedbe radi, u Francuskoj je, primjerice, porez na dobit visokih 32 posto, a u Njemačkoj 30 posto.

Iva Tomić, ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca, kritična je.

- Uvođenje minimalnog globalnog poreza na dobit u situaciji dok se većina svjetskih gospodarstava nalazi u krizi uzrokovanoj pandemijom covida-19 ne čini se posve logičnim.

Za oporavak gospodarstava i ekonomski rast potreban je investicijski zamah, što se svakako ne potiče povećavanjem poreznih stopa - odgovara Iva Tomić na naše pitanje o američkom prijedlogu i cijeloj raspravi.

Tumači kako minimalna globalna stopa za kompanije koje posluju na međunarodnoj razini možda neće izravno ugroziti male domaće poduzetnike, ali za značajniji gospodarski rast potrebne su i strane investicije, najčešće velikih multinacionalnih kompanija.

- Sjetimo se gospodarskog zamaha Slovačke ili Irske, koji se temeljio na povoljnom poreznom okruženju za strane investitore. Iz tog razloga ovakav prijedlog koji dolazi iz zemalja u kojima te kompanije uglavnom imaju sjedište pomalo nije fer jer na neki način koči potencijalni gospodarski rast manje razvijenih država - kaže.

Ne zna se koji je službeni stav Hrvatske. Naime, naša država ne sudjeluje izravno u raspravi jer je u OECD-u samo promatrač, a iz Ministarstva financija, odnosno Porezne uprave, stav ne iznose.

Kažu nam da Europska unija kontinuirano prati rad OECD-a na donošenju globalnog rješenja za oporezivanje dobiti radi sprečavanja premještanja dobiti, a u tom se kontekstu sagledava i pitanje minimalne globalne porezne stope. "Riječ je o složenom problemu, o kojem se još raspravlja. Budući da je Republika Hrvatska članica Europske unije, u pogledu oporezivanja dobiti ima obvezu usklađivanja propisa o oporezivanju dobiti s pravnom stečevinom Europske unije te će i pitanje minimalne globalne porezne stope rješavati u sklopu zajedničkih pravila o oporezivanju dobiti na nivou Europske unije", odgovorili su nam.

Porez je cijena bailouta
Ekonomist iz udruge Glas poduzetnika Vuk Vuković skeptičan je u vezi s cijelom idejom te smatra da se jedinstvena globalna stopa neće implementirati jer će uvijek biti zemalja koje to neće htjeti i onda postoji opasnost od bijega kapitala. Vedrana Pribičević, pak, kaže da bi momentum za takav potez mogao biti povoljan zbog koronakrize.

- Ispada da su neke kompanije koje su agresivno planirale poreze ujedno najviše pogođene pandemijom, a to su zračni prijevoznici, kruzeri, proizvođači automobila. Ako žele bailout, onda će si države dati za pravo da ih i više oporezuju jer birači teško da će i dalje trpjeti da korporacije ne plaćaju ništa poreza, a da ih se spašava novcem poreznih obveznika - kaže Vedrana Pribičević. Navodi i jednu zanimljivost vezanu uz cijelu ideju: čak i ako porezna stopa padne ispod minimalne u zemlji gdje je kompanija registrirana, zemlja u kojoj kompanija obavlja posao zadržava pravo da oporezuje razliku između te niže stope i minimalne stope.

Kako oporezovati Amazon?

U sklopu OECD-a raspravlja se i o tome kako globalno postaviti pravila za oporezivanje prekograničnih digitalnih usluga, koje uglavnom pružaju američki tehnološki giganti, a dogovor su dosad uvelike kočile Sjedinjene Države pod Trumpovom administracijom. Postigne li se globalni dogovor, to bi značilo da će Amazon, Google, Facebook i drugi, bez obzira na to gdje im je sjedište, u svim zemljama gdje imaju korisnike i ostvaruju prihod, plaćati određeni porez. Nova američka administracija, prema najavama, sklona je postizanju rješenja oko toga. Neke zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva, u međuvremenu su uvele svoj porez na digitalne usluge. On se primjenjuje na velike kompanije, koje imaju više od 500 milijuna funti prihoda, od čega više od 25 milijuna funti dolazi od britanskih korisnika, a taj porez iznosi dva posto na prihod koji ostvare od korisnika u UK od online trgovina, društvenih medija i internetskih tražilica. I Francuska se odlučila na slično uvođenje digitalnog poreza od tri posto, a na razini EU priprema se prijedlog za europski digitalni porez do 2023. godine.

www.jutarnji.hr

Index - 16.05.2021.
CROBEX 0,00 0,00%
CROBEX 0,00 0,00%
CROBEX 0,00 0,00%
CROBEX 0,00 0,00%
CROBEX 0,00 0,00%

Najveći rast - 16.05.2021.
VIRO 94,50 11,18%
THNK 237,00 5,80%
ULPL 62,00 5,08%
ULJN 1,09 1,87%
IKBA 1.350,00 1,50%

Najveći pad - 16.05.2021.
KRAS 705,00 -5,37%
IGH 143,00 -4,03%
ATPL 441,00 -2,86%
VART 18,20 -2,15%
JDRN 14,70 -2,00%

Tečajna lista - 12.03.2014.
EUR 7.652669
CHF 6.282979
USD 5.527787