12.04.2021.

Biden želi globalnim sporazumom spriječiti top kompanije da izbjegavaju porez. Koje su šanse da uspije?

Gura sporazum prema kojem će većina zemalja jače oporezivati multinacionalne kompanije. Hoće li uspjeti?

Velike tehnološke kompanije poput Applea, Amazona ili Googlea koriste svoju globalnu poziciju kako bi platile što manje poreza. Poznato je da je, na primjer, Apple do prije nekoliko godina držao stotine milijardi dolara u inozemstvu. Radi se o praksi koja je legalna, ali za koju mnogi, poput sadašnje američke administracije na čelu s predsjednikom Joeom Bidenom, smatraju da je štetna i nepravedna.Bidenova administracija stoga pokušava na globalnoj razini progurati sporazum o pitanju uspostave određene razine minimalnog poreza za multinacionalne kompanije. Naime, Bidenovoj administraciji cilj je proširiti poreznu bazu u zemlji, kako bi mogli financirati najavljene velike infrastrukturne projekte čija vrijednost se mjeri tisućama milijardi dolara.

Zanimljivo je da je podrška stigla i od osnivača Amazona Jeffa Bezosa koji je rekao da podržava fokus Bidenove administracije na ulaganja u infrastrukturu, te da je svjestan da će te investicije zahtijevati ustupke svih strana.

Biden u kampanji obećao snažnije oporezivanje velikih kompanija
Glavni izvor financiranja tih projekata trebao bi biti korporativni porez koji je 2017. godine, u vrijeme predsjednika Trumpa doživio značajno smanjenje – s 35 na 21 posto. Do tih izmjena, korporativni porez je desetljećima iznosio 35 posto, no realna stopa koju su kompanije plaćale, zbog raznih olakšica i zadržavanja zarada u porezno povoljnijim jurisdikcijama, bila je znatno niža.

Prema izračunu Goldman Sachsa, nakon smanjenja korporativnog poreza 2017. godine, efektivna stopa poreza s Fortuneove liste 500 najvećih kompanija pala je na oko 11 posto, s time da oko 90 kompanija uopće nije plaćalo federalni porez. Biden je još u kampanji obećao borbu protiv porezne evazije i snažnije oporezivanje velikih kompanija.Kritičari: povećanje poreza loše za konkurentnost SAD-a
Bidenovi kritičari, s druge strane tvrde da bi povećanje porezne presije moglo negativno utjecati na konkurentnost SAD-a te potaknuti multinacionalne kompanije na seljenje u inozemstva.

Upravo iz tog razloga Bidenova administracija želi globalni sporazum, u koji bi bile uključene i druge zemlje, čime bi se prekinula, kako to neki zovu “utrka prema dnu” u kojoj se zemlje konstantno natječu u smanjenju poreza, kako bi privukle multinacionalne kompanije.

Posljednjih desetljeća došlo je do značajnog smanjenja korporativnog poreza na globalnoj razini i to zato što su multinacionalne kompanije sve više počele koristiti porezne oaze”, a istovremeno su i ostale zemlje, počele snižavati poreze, upravo kako bi spriječile bijeg kompanija u jurisdikcije s niskim porezima.‘Utrkom prema dnu’ pogođenije zemlje u razvoju
Prema nekim procjenama, oko 40 posto zarade multinacionalnih kompanija 2017. godine bilo je spremljeno u porezne oaze.

Pojedini analitičari smatraju da su ovom “utrkom prema dnu” pogođenije zemlje u razvoju, nego razvijene zemlje, zbog strukture poreznih prihoda, koja ih čini ovisnijima o korporativnim porezima.

No, jednako tako smatraju da ni bogate zemlje nisu izbjegle štetu, kada je u pitanju financiranje javnih projekata, zbog globalnog pada korporativnih poreza.Zemlje EU s nižim porezima mogle bi se protiviti sporazumu
Podaci OECD-a pokazuju da je 2000. godine oko 60 zemalja svijeta imalo stopu korporativnog poreza veću od 30 posto, dok ih je danas manje od 20. Također, u posljednja dva desetljeća preko 70 zemalja snizilo je korporativni porez, dok je u 12 zemalja zabilježeno povećanje.

Iako je prijedlog za globalnu harmonizaciju korporativnog poreza uglavnom dobro prihvaćen među ključnim zemljama, sigurno će biti potrebno uložiti još dosta napora oko dogovora o kojoj bi se minimalnoj stopi radilo. Američka ideja od stopi od 21 posto mogla bi naići na otpore među nekim članicama EU, s obzirom na to da sada imaju znatno niže stope.

www.telegram.hr

Index - 16.05.2021.
CROBEX 0,00 0,00%
CROBEX 0,00 0,00%
CROBEX 0,00 0,00%
CROBEX 0,00 0,00%
CROBEX 0,00 0,00%

Najveći rast - 16.05.2021.
VIRO 94,50 11,18%
THNK 237,00 5,80%
ULPL 62,00 5,08%
ULJN 1,09 1,87%
IKBA 1.350,00 1,50%

Najveći pad - 16.05.2021.
KRAS 705,00 -5,37%
IGH 143,00 -4,03%
ATPL 441,00 -2,86%
VART 18,20 -2,15%
JDRN 14,70 -2,00%

Tečajna lista - 12.03.2014.
EUR 7.652669
CHF 6.282979
USD 5.527787